Iako pojam "metabolizam" u svakodnevnom govoru najčešće vežemo uz temu dobivanja ili gubljenja kilograma, metabolizam zapravo predstavlja nešto mnogo više i kompleksnije - točnije, obuhvaća sve fiziološke procese i kemijske reakcije koje se odvijaju u našem tijelu da bi se mogli održati na životu. I bez obzira na to što se većina toga što znamo o istom vjerojatno neće mijenjati ili bar ne u skorije vrijeme, postoje neke istine o ljudskom metabolizmu u koje smo svi dugo vjerovali, a koje bi prema zadnjim saznanjima mogle bi biti pogrešne.

O tome nam svjedoči nova studija u kojoj je sudjelovalo čak 82 koautora i u kojoj je objedinjeno više kvalitetnih istraživanja iz cijelog svijeta objavljenih u periodu dugom čak četrdeset godina - od 1980. godine pa sve do zadnjeg istraživanja objavljenog ove godine. Očito se radi o temi koja se često istražuje, no ono što ovu studiju čini zanimljivom je činjenica da su se čak i istraživači iznenadili rezultatima iste povezanim s pitanjima o tome kada se naš metabolizam zaista ubrzava i usporava.

Ti rezultati bi mogli iznenaditi i vas, pogotovo ako vjerujete u to da su za vaš dobitak kilograma isključivo zaslužne godine, odnosno spor metabolizam kojeg su vam iste donijele. Žao mi je, ali morat ću vas razočarati - izgleda da se glavni krivac skriva negdje drugdje.

Glavna obilježja i zaključci studije

Istraživači su prikupili podatke od 6,421 sudionika iz 29 zemalja i to različite dobi – od novorođenčeta starog 8 dana do najstarijeg sudionika od 95 godina. Čak 64% sudionika činile su žene.

Metabolizam možemo predstaviti i kao razinu ukupne dnevne potrošnje energije, a dio koje (uz fizičku aktivnost i termički efekt hrane) čini i bazalni metabolizam koji predstavlja minimum energije koja nam je potrebna da bi se održali na životu. Mnogi faktori utječu na razinu bazalnog metabolizma kroz život, ali ono što uvijek ostaje je činjenica da na isti otpada najveći dio dnevnog utroška energije.

Studija je stoga identificirala četiri različite faze razine bazalnog metabolizma i ukupne dnevne potrošnje:

1. Od rođenja do prve godine

Novorođenčad ima razinu metabolizma, odnosno ukupnu dnevnu razinu potrošnje, sličnu odraslom metabolizmu (nakon prilagodbe tjelesne veličine) što znači da je metabolizam beba usklađen s metabolizmom majke istog.

No, nakon mjesec dana ukupna dnevna potrošnja se dramatično ubrzava te svoj vrhunac dostiže negdje oko prvog rođendana kada dostiže razinu metabolizma za 50% veću od odraslih.

2. Od prve do dvadesete godine

Iako djeca i adolescenti zaista rastu kao biljke na kiši, izgleda da se jednom kada se uračuna promjena u težini, njihov metabolizam u odnosu na novorođenčad zapravo usporava. Isto se odnosi i na pubertet.

3. Od dvadesete do šezdesete godine

Ovo je dio koji će vas vjerojatno iznenaditi još i više od prethodnog. Suprotno mnogim vjerovanjima, metabolizam se nakon puberteta godinama stabilizira i takvim ostaje do šezdesete godine. Zanimljivo je to da je ova studija pobila čak tri mita vezana za ovaj period od četrdeset godina:

• Nema razlike između muškaraca i žena jednom kada prilagodimo tjelesnu veličinu i čistu tjelesnu masu
• Ne dolazi do promjena u menopauzi. Da, čak unatoč promjeni u hormonskoj slici i u osjećaju mnogih žena da se za njih svaki zalogaj jednostavno “lijepi”, studije nisu detektirale realnu promjenu u ukupnoj dnevnoj potrošnji energije, odnosno brzini metabolizma
• Ista promjena ne događa se ni kod muškaraca iste dobi

4. Od šezdesete godine na dalje

Tek se ovdje priča mijenja. Nakon šezdesete godine života ukupna dnevna potrošnja energije smanjuje se za 0.7% po godini što bi značilo to da ako doživite 95 godina vaša će razina metabolizma biti 20% niža od one koju ste imali s 50 godina. Ta je promjena vidljiva čak i nakon prilagodbe za veličinu tijela te čistu tjelesnu masu za koju se zna da se smanjuje sa starenjem i da to smanjenje utječe na metabolizam.

Jedan od razloga, tvrde istraživači, je to da se s gubitkom čiste tjelesne mase troši manje kalorija po kilogramu, a evidentno je i to da organi koji su veliki potrošači energije poput mozga i jetre gube apetit u poznijim godinama.

Zaključak

Istraživači spomenute studije su s iznenađenjem zaključili ono što je sigurno i vas začudilo dok ste čitali ovaj tekst – razina metabolizma kod muškaraca i žena ostaje konstantna između 20. i 60. godine. A to nam sugerira da, ako sa svakom godinom primjećujemo višak kilograma na našim tijelima možda nije do metabolizma već do naših navika da se krećemo manje i jedemo više u odnosu na desetljeća prije. Stoga, prije nego za višak kilograma optužite svoje godine, ne zaboravite na dobre navike koje ste zadnje vrijeme možda stavili po strani - osobito na usklađivanje unosa hrane s potrebama tijela.

Ako ste odmah pomislili na svoj omiljeni kalkulator kalorija imajte na umu da procjena kalorijskih potreba nije tako jednostavna. Neki ljudi zbilja imaju razinu metabolizma višu ili nižu od prosjeka, pa i do 25% u ekstremnim slučajevima, zbog čega je bitno izračune shvatiti samo kao početni okvir, a onda prilagoditi unos hrane i razinu aktivnosti ovisno o rezultatima. U svakom slučaju, postoji mnogo različitih načina da se održite u formi - unatoč godinama.

A to je zapravo baš dobra vijest, nije li?

Reference:

1. Pontzer H, Yamada Y, Sagayama H, Ainslie PN, Andersen LF, Anderson LJ, et al.Daily energy expenditure through the human life course. Science. 2021 Aug 13;373(6556):808–12.

Objavljeno 29.10.2021.