Pobornici vegetarijanske prehrane, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi o etičkim razlozima, kao jedan od glavnih razloga za ovakvu prehranu navode – zdravlje.

No, što o utjecaju vegetarijanstva na zdravlje kaže znanost? U posljednjih nekoliko godina, interes znanosti značajno je usmjeren na vezu vegetarijanstva i veganstva s rizikom od moždanog i srčanog udara, zdravlja mozga, opadanja kose i depresije.

Da razjasnimo: vegetarijanska dijeta podrazumijeva isključivanje mesa, ribe i morskih plodova iz prehrane, dok veganstvo uz navedene restrikcije dodaje i izbjegavanje mliječnih proizvoda, jaja, te svih drugih proizvoda životinjskog porijekla, među kojima i meda i želatine.

Zdravstveni rizici vegetarijanstva

1. Rizik od moždanog udara

Britanski znanstvenici su u 18-godišnjoj studiji pratili više od 48.000 muškaraca i žena bez povijesti srčanih bolesti ili moždanog udara. Kod vegetarijanaca je zabilježen 13-postotno manji rizik od srčanog udara, ali 20-postotno veći rizik od moždanog udara.

2. Rizik za zdravlje mozga

Stručnjaci bilježe visku stopu povezanosti vegetarijanske prehrane i manjka kolina u organizmu. Kolin je nutrijent neophodan za moždano zdravlje, a nalazimo ga u mesu peradi i jajima. Ovaj nutrijent je potrebno unositi hranom ili dodacima prehrani jer ga tijelo ne može sintetizirati samo u dovoljnim količinama. Posebno u slučaju vegana, kolin je potrebno unositi kao dodatak prehrani, dok se vegetarijancima savjetuje redovna konzumacija jaja.

3. Opadanje kose

Studije su pokazale da vegetarijanska prehrana i izbacivanje mesa mogu biti povezani s opadanjem kose. Naime, manjak proteina i drugih nutrijenata koje nalazimo u mesu (željezo, vitamini B-kompleksa i cink) važni su za zdravlje i rast kose.

Iako željezo nalazimo i u namirnicama poput suhog graha i zelenog lisnatog povrća, njega se puno teže i slabije apsorbira nego željezo iz namirnica životinjskog porijekla. No, željezo se također može unositi kao dodatak prehrani, što u slučaju nedostatka svakako treba učiniti u dogovoru s liječnikom.

4. Problemi s raspoloženjem

Studije o utjecaju vegetarijanstva i veganstva na raspoloženje su podvojene. Dok jedni pokazuju da izbacivanje mesa popravlja raspoloženje, drugi bilježe suprotno – povezuju vegetarijanstvo s depresijom, pogotovo u postoporođajnom periodu.

Zdravstvene prednosti vegetarijanstva

Oko nekih pozitivnih utjecaja vegetarijanstva na zdravlje stavovi su potvrđeni i nema razilaženja:

1. Srčano zdravlje

Vegetarijanska dijeta (uz mediteransku) povezuje se s boljim srčanim zdravljem. No, ova prednost značajno ovisi o načinu prehrane. Naime, i zelena salata i pomfrit su dio vegetarijanske kuhinje, a njihovi učinci na zdravlje su dijametralno suprotni.

Na Harvardu je provedena velika studija u kojoj je u periodu od 20 godina sudjelovalo oko 200.000 ljudi. U studiji su pozitivne ocjene dodijelili biljnoj hrani, a negativne životinjskoj.

Bodovali su zdravu biljnu hranu poput cjelovitih žitarica većim ocjenama od nezdrave biljne hrane, poput pomfrita. Ljudi koji su se hranili zdravijom biljnom hranom imali su 25% manje šanse za srčane bolesti, dok su oni koji su jeli nezdravu biljnu hranu imali 32% veće šanse.

2. Manji rizik od dijabetesa

Nekoliko je studija pokazalo da vegetarijanci imaju dvaput manji rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2 od onih koji jedu namirnice životinjskog porijekla. No, kad se pogleda temeljitije, razvidno je da osobe koje jedu zdravu i uravnoteženu vegetarijansku prehranu imaju 34% manji rizik od dijabetes, dok oni koji jedu vegetarijanski junk food imaju 16 % veći rizik od dijabetesa.

Pod zdravim biljnim namirnicama ubrajaju se cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi, mahunarke, biljna ulja i čaj i kava. Manje zdrave uključuju voćne sokove, zaslađene napitke, rafinirane žitarice, tjesteninu, krumpir, slatkiše i deserte.

Upozorenje: Nemojte biti „junk food“ vegetarijanac!

Iz svega navedenoga može se zaključiti da vegetarijanstvo i veganstvo nije samo po sebi – zdravo. Naime, kao i kod svejeda, i kod vegetarijanaca je moguće jesti junk food, odnosno jako nezdravo. Ako se hranite veganskim burgerima i pomfritom, pijete zaslađene gazirane napitke i slatke veganske deserte, vaše vegetarijanstvo nije ništa zdravije od loše prehrane nekog svejeda.

Stoga, samo izbacivanje mesa i namirnica životinjskog porijekla iz jelovnika bez osmišljene, uravnotežene i zdrave prehrane nije garancija zdravlja. No, ukoliko na vegetarijanstvo pređete pametno, slušajući savjete nutricionista te nadoknađujući eventualne nedostatke u prehrani dodacima, iz ovog načina prehrane ćete izvući najbolje za svoje zdravlje, raspoloženje i dugovječnost.

Reference:

1. Tong TYN, Appleby PN, Bradbury KE, Perez-Cornago A, Travis RC, Clarke R et al. Risks of ischaemic heart disease and stroke in meat eaters, fish eaters, and vegetarians over 18 years of follow-up: results from the prospective EPIC-Oxford study. BMJ 2019; 366 :l4897
2. Derbyshire E. Could we be overlooking a potential choline crisis in the United Kingdom? BMJ Nutrition, Prevention & Health 2019; BMJ 2019-000037.
3. Guo EL, Katta R. Diet and hair loss: effects of nutrient deficiency and supplement use. Dermatol Pract Concept. 2017;7(1):1-10. Published 2017 Jan 31.
4. Kahleova H, Pelikanova T. Vegetarian Diets in the Prevention and Treatment of Type 2 Diabetes. J Am Coll Nutr. 2015;34(5):448-458.
5. Satija A, Bhupathiraju SN, Rimm EB, et al. Plant-Based Dietary Patterns and Incidence of Type 2 Diabetes in US Men and Women: Results from Three Prospective Cohort Studies. PLoS Med. 2016;13(6):e1002039. Published 2016 Jun 14.
6. Satija A, Bhupathiraju SN, Spiegelman D, et al. Healthful and Unhealthful Plant-Based Diets and the Risk of Coronary Heart Disease in U.S. Adults. J Am Coll Cardiol. 2017;70(4):411-422.
7. Michalak J, Zhang XC, Jacobi F. Vegetarian diet and mental disorders: results from a representative community survey. Int J Behav Nutr Phys Act. 2012;9:67. Published 2012 Jun 7.
8. Hogg-Kollars S, Mortimore D, Snow S. Nutrition health issues in self-reported postpartum depression. Gastroenterol Hepatol Bed Bench. 2011;4(3):120-136.

Objavljeno 19.09.2020.