Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

Da li raznolika prehrana može zamijeniti meso?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Potegne li se u nekom društvu pitanje vegetarijanstva, mnogima će prva reakcija biti da ne možemo bez mesa jer ono sadrži neophodne supstance koje nijedna druga namirnica ne može nadoknaditi. No činjenica je da se kako u svijetu, tako i kod nas sve više pažnje posvećuje prehrani i sve je više onih koji s tradicionalne zapadnjačke prehrane prelaze na onu koja ne uključuje mesne proizvode… Tko je u pravu i može li uistinu naš organizam bez mesa ?

Pitanje vegetarijanstva i bezmesne prehrane posebno je osjetljivo kada su u pitanju djeca, jer je poznato da su djeci za zdrav razvoj neophodne bjelančevine, kalcij i željezo, koji se nalaze isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. No suprotno uvriježenom mišljenju, do ovih sastojaka nije tako teško doći čak i ako se poštuju norme vegetarijanske prehrane. Dapače, mnogi pedijatri tip vegetarijanske prehrane lakto-ovo (s mliječnim proizvodima i jajima) ističu kao zdrav izbor za većinu djece.

Ono što je jako bitno jest osigurati djeci raznovrsnu hranu s dovoljno kalorija i hranjivih sastojaka potrebnih za njihov rast. Upravo to nudi prehrana zasnovana na raznom voću, povrću i cjelovitim žitaricama.

Hranjive namirnice

Tako se vitamin B12, koji se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, može dobiti i iz mliječnih proizvoda i jaja. Ukoliko je riječ o veganima, koji jedu hranu isključivo biljnog podrijetla, oni trebaju konzumirati namirnice poput kruha, žitarica, rižinih i sojinih napitaka, a preporuča im se i dodatak hrani od spiruline (alge koja sadrži 65 posto kvalitetnih bjelančevina i u čijem je sastavu 18 aminokiselina, od kojih je osam esencijalno, tj. naš ih organizam ne može proizvesti).

Većinu namirnica koje preporuča makrobiotički pristup čine žitarice, mahunarke, povrće, voće, sjemenke i orašasti plodovi – što bi trebalo biti poznato svima. Oni čine 90 posto prehrane, a ostatak male količine algi, umak od soje i miso te još neki začini.

Kod konzumiranja bjelančevina, koje se također mogu naći u jajima, mliječnim proizvodima, tofuu, slanutku i orašastim plodovima, treba se pripaziti na njihov pravi balans da bi se stvorila prava kombinacija aminokiselina (žitarice s grahom ili lećom, žitarice s orašastim plodovima, sjemenkama ili mlijekom).

Kalcij, osim mliječnih proizvoda, sadrži i sve lisnato povrće tamnozelene boje, brokula, slanutak, žitarice, tofu, mahunarke, smokve, suncokretove sjemenke i tahin (namaz od sezamovih sjemenki). Vitamin D, neophodan za apsorpciju kalcija, može se dobiti iz proizvoda obogaćenih vitaminima, ali i iz mliječnih proizvoda, dok željezo nalazimo u jajima, grahu, sušenom voću, cjelovitim žitaricama i lisnatom zelenom povrću.

Kontrole i savjeti nutricionista

Da vegetarijanci nisu u krivu, potvrđuju i liječnici.

”Ukoliko se sastojci neophodni za rast i razvoj djeteta, poput bjelančevina životinjskog podrijetla, redovito nadomještaju, nema razloga zašto dijete ne bi odrastalo kao vegetarijanac”, rekla je pedijatrica Branka Čović iz Doma zdravlja u Velikoj Gorici, dodavši da je po njenom mišljenju glavno djecu ni na što ne tjerati.

“Jedino je bitno da to nije stav koji su roditelji nametnuli djetetu, odnosno da dijete nema potrebe ni želje jesti meso i mesne proizvode, već da je vegetarijanstvo njegov odabir”, objasnila je dr. Čović i zaključila da su potrebne kontrole te dogovori s pedijatrom i nutricionistom, kao i dobre prilagodbe i pretrage u doba adolescencije, kako bi cijelo vrijeme bilo sigurno da organizmu ništa ne nedostaje.

Dakle, ako je prehrana raznolika i kontrolirana, problema što se tiče razvoja djeteta ne bi trebalo biti. Naravno, individualne modifikacije su obavezne ukoliko se u nekim slučajevima dogodi da je osoba alergična na neke namirnice.

”Imala sam slučaj obitelji koja je zagovarala vegetarijansku prehranu, što su prihvatila i njihova djeca. No nakon nekih poteškoća, dodatnim se pretragama pokazalo da je djevojčica netolerantna na soju i bademe. Kako se radilo o namirnicama koje su često konzumirali, uslijedila je individualna korekcija”, objasnila nam je nutricionistica Olja Martinić, također zaključivši da vegetarijanstvo ima svoje prednosti, ali je potreban i oprez.

Neke roditelje, koji se i sami često suočavaju s osudama i prigovorima s raznih strana, zabrinjava mogućnost da ostala djeca zadirkuju njihovu zbog drugačije prehrane, no postavite li dobro stvari i objasnite svojoj djeci zbog čega ste se odlučili za takvu prehranu, i ona bi se trebala dobro snaći u eventualnoj konfrontaciji s vršnjacima.

”Ponekad druga djeca daju komentare, ali ništa što bi bilo vrijedno spomena. Naša djeca znaju da se drugačije hrane te su na neki način pripremljena na to”, objasnila je Jadranka Boban Pejić, koja je zajedno sa suprugom Zlatkom Pejićem začetnica makrobiotike u Hrvatskoj.

Raznolikost i edukacija

Jadranka Boban Pejić makrobiotiku preporuča svima jer ona, kako kaže, osigurava fantastično stanje organizma što se tiče vitalnosti, kvalitete probave i visoke razine imuniteta.

”Posebno mogu istaknuti rijetke probleme sa zdravljem, upalama i infekcijama u djece. Naš 16 godina star sin od začeća se hrani prema makrobiotičkim načelima i nikada dosad nije uzimao antibiotik jer za to nije bilo potrebe. Naša osmogodišnja kćerka je isto izuzetno zdrava i u cijelom polugodištu izostaje jedan dan iz škole. Mislim da to najbolje i dovoljno govori”, zaključuje Jadranka.

Ono bez čega ne bi trebala započinjati nijedna drastična promjena prehrane je dovoljno edukacije. To je jedini način da djeca, odrasli, pa čak i trudnice i dojilje izbjegnu eventualne poteškoće koje im može donijeti neadekvatna ishrana.

”Hraniti se prema makrobiotičkim načelima znači jesti raznoliko, i što se tiče namirnica i načina pripreme jela. Opasnost leži u jednoličnom ponavljanju određenih namirnica, što je krivo provođenje i shvaćanje makrobiotičkih načela. Makrobiotički pristup je samo u slučaju degenerativnih oboljenja redukcijski, kada se radi o razvoju djece onda se prema potrebi uključuje i kvalitetna riba, ali još uvijek je najvažnije da se jedu različite vrste žitarica, mahunarki, povrća, voća, sjemenki, orašastih plodova, algi te prema potrebi i prirodni dodaci prehrani. Problem je kada zbog ideoloških ili religijskih razloga roditelji isključuju neke namirnice ili kada nemaju dovoljno znanja o kombiniranju namirnica. Zato se makrobiotika u svojoj suštini ograđuje od ideologija te zahtijeva edukaciju”, zaključila je Jadranka Boban Pejić, dodavši da je potrebna svijest o odgovornosti i raznolikosti ponude jer je dijete ovisno o nama.

Ne treba se bojati, puno je rizičnije djecu hraniti bijelim kruhom, mesom i šećerom nego na makrobiotički način, pogotovo kada se trudite raznoliko pripremati hranu.

Naravno, sve to ne znači da je prehrana koja uključuje meso nezdrava, a vjerojatno je najbolji savjet voditi se vlastitim potrebama te isto primijeniti i na dijete. Ukoliko organizam nije spreman odreći se mesa, nema mu se smisla suprotstavljati jer će vjerojatno biti više štete nego koristi. To isto tako ne znači da treba svesti prehranu na fast food i pekare pod izgovorom da ne možete bez mesa, ali nemate vremena.

Za obje vrste prehrane važno je posvetiti dovoljno vremena kako odabiru namirnica, tako i njihovom pripremanju. S obzirom na brz stil života, to često nije moguće, no i tada se savjetuje pažljivo odabrati onu brzinsku hranu, što je uistinu moguće u današnjoj širokoj ponudi, i obavezno si osigurati voćne i hranjive međuobroke.

Objavljeno 12.01.2007.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!