Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Kefir je fermentirani mliječni proizvod proizveden korištenjem kefirnih zrna (specifična kombinacija živih bakterija mliječne kiseline i kvasca).
Zbog njegovog bogatstva raznolikim probiotičkim bakterijama i kvascima, mnogi ljudi piju kefir u zdravstvene svrhe kao alternativu jogurtu (koji se obično pravi pomoću nekoliko vrsta probiotičkih kultura).
Kako se radi kefir?
Kako se radi kefir pitali smo našu stručnjakinju i gastro blogericu Maju Lovreković koja je s nama podijelila tajne pripreme kvalitetnog domaćeg kefira.
„Tibetanska gljiva ili kefir gljiva kako je najčešće zovemo, zapravo uopće nije gljiva. Radi se o kefirnim zrncima - simbiotskoj zajednici bakterija i kvasaca, koji se hrane i razmnožavaju (najčešće) u mlijeku. Kefirna zrnca nemaju vijek trajanja, a s vremenom bujaju, tako da svoju "gljivu", kad dovoljno naraste možete podijeliti i s drugima“, kreće nam Maja pojašnjavati.
„Kefir "gljiva" nalik je grumenčićima cvjetače, ali je ipak nježnija pa s njom nemojte grubo baratati. Preporuča se korištenje drvenih ili plastičnih žlica i cjedila, staklenih posuda iako mnogi kažu da korištenje metalnog posuđa nije štetno djelovalo na njihovu gljivu i njezinu aktivnost. Ja je najčešće stavim u plastično cjedilo, zatim kratko isperem hladnom vodom, vratim u staklenku i prelijem novim mlijekom. Prekrivam je gazom ili filterom za kavu, a ako ćete je nečime poklapati, pripazite da nije čvrsto poklopljena, nego da do nje ipak dopire zrak“, kaže Maja.
„Za izradu kefira najčešće koristim obično kravlje ili kozje mlijeko, ali ne ono trajno. Ako možete, nabavite domaće mlijeko sa sela ili iz mljekomata. Za 250ml mlijeka upotrijebite pola velike žlice kefirnih zrnaca i ostavite da stoji 24 sata u staklenoj posudi, na sobnoj temperaturi. Ako je temperatura u prostorija viša, zrnca su aktivnija“, kreće Maja s pripremom.
„Moja posuda sa zrncima stoji na toplom mjestu i stoga imam svježi kefir svaki dan i za manje od 24h, ali ako želite da radi sporije, posudu možete držati na hladnom ili čak u hladnjaku. To je zgodno ako npr. ne možete svaki dan mijenjati mlijeko ili morate na put jer će zrnca u hladnjaku preživjeti i do tjedan dana.
Ako vam nekim slučajem kefir dosadi, "gljivu" možete i zamrznuti. Isperite je vodom, lagano posušite papirnatim ubrusom i stavite u najlonsku vrećicu pa čvrsto zatvorite, da nema zraka i zamrznite“, savjeti su naše stručnjakinje.
„Moja gljiva stoji u staklenoj posudi s vakuum poklopcem, pomoću kojeg izvučem zrak. Kada se opet zaželite kefira, izvadite je iz posude, isperite, prelijte mlijekom. To prvo mlijeko, a ponekad i drugo, bacim i tek onda koristim kefir. Neki kažu da to nije nužno, ali ja se godinama držim takvog postupka i ipak je malo nahranim, da živne, nakon što je mirovala u zamrzivaču. Budući da nakon 10-ak dana "gljiva" naraste toliko da je možete podijeliti, ne bi bilo loše da je jednom zamrznete za sebe, da imate rezervnu. Naime, zrnca ponekad znaju i uginuti pa u tom slučaju možete odmrznuti rezervna, koja će u zamrzivaču izdržati 2-3 mjeseca“, zaključuje Maja.
Kefir s biljnim mlijekom?
„Ako vas muči upotreba životinjskog mlijeka - probajte s kokosovim! Takav je kefir drukčijeg, neobičnog i blažeg okusa, ali također ukusan i zdrav. Ako se odlučite za tu, vegansku varijantu, upotrijebite kokosovo mlijeko bez dodanih šećera.
Kad god prelazite na neku drugu vrstu mlijeka, s kravljeg na kozje, s kravljeg na kokosovo, trebat će malo vremena da se zrnca priviknu na novo mlijeko. Radi toga vam vjerojatno neće uspjeti prvi kefir kojeg ćete raditi, nego tek onaj nakon njega. Kada prijeđete na kokosovo mlijeko, ipak povremeno napravite kefir i od kravljeg, da se zrnca održe i nahrane“, zaključuje Maja s kojom ispijamo čašu njezinog domaćeg kefira.
Majine recepte možete pročitati OVDJE.
Kada se savjetuje piti kefir?
Probiotici se obično nalaze u vašim crijevima kao dio vaše crijevne flore, složene mješavine od preko 400 vrsta „dobrih“ i „loših“ bakterija i mikroorganizama. Pobornici konzumacije kefira tvrde da on može pomoći u jačanju imuniteta i poboljšanju probavnog zdravlja.
Osim toga, kefir se ističe kao lijek za brojna uobičajena zdravstvena stanja, uključujući:
- Akne
- Alergije
- Sindrom kroničnog umora
- Zatvor
- Depresija
- Dijabetes
- Ekcem
- Visoki krvni tlak
- Visok kolesterol
- Nesanica
- Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Prednosti konzumacije kefira
Iako je nizom studija potvrđen pozitivan utjecaj probiotika na ljudsko zdravlje, studije o specifičnim pozitivnim učincima kefira na zdravlje su ograničene. Ipak, nekoliko je preliminarnih potvrda da kefir pomaže u jačanju imuniteta, smanjenju upalnih procesa i borbi protiv bakterijskih infekcija.
Intolerancija na laktozu
Prema nekim otkrićima, kefir može pomoći osobama koje boluju od intolerancije na laktozu. Naime, ispitanici jedne studije su konzumirali obroke koji sadrže mlijeko i kefir ili jogurt. Rezultati pokazuju da je kefir pomogao u probavi i toleranciji na laktozu- također, i kefir i jogurt su smanjili bolove u trbuhu i proljev među ispitanicima.
Gustoća kostiju
Kefir obećava kao prirodno sredstvo za poboljšanje gustoće kostiju. Studija koju su proveli Tu i sur. usporedila je utjecaj suplementiranje kefirom s kalcijem bikarbonatom sa suplementiranjem samo kalcij bikarbonatom u trajanju od 6 mjeseci osoba koje boluju od osteoporoze. Znanstvenici zaključuju da je uzimanje kefira povezano sa značajnim povećanjem gustoće kostiju kukova.
Moguće nuspojave
Iako se kefir općenito smatra sigurnim kada se konzumira umjereno, on ipak može prouzrokovati određene nuspojave (poput zatvora, plinova i crijevnih grčeva).
Prema studiji koju su proveli Kong i sur. kefir je namirnica s niskim do umjerenim GI (glikemijskim indeksom), međutim, ima visok inzulinemijski indeks (izaziva veće otpuštanje inzulina) i ima indeks sitosti koji se ne razlikuje značajno od bijelog kruha.
Kao i kod ostalih fermentiranih proizvoda, u kefiru je mala količina alkohola koji prirodno nastaje.
Važno je napomenuti da se kefir ne smije koristiti za liječenje zdravstvenog stanja i / ili izbjegavanje standardne terapije.
Reference:
- Kong KL, Hendrich S. Glycemic index, insulinemic index, and satiety index of kefir. J Am Coll Nutr. 2012;31(4):280–287.
- Tu MY, Chen HL, Tung YT, Kao CC, Hu FC, Chen CM. Short-Term Effects of Kefir-Fermented Milk Consumption on Bone Mineral Density and Bone Metabolism in a Randomized Clinical Trial of Osteoporotic Patients. PLoS One. 2015;10(12):e0144231. Published 2015 Dec 10.
Objavljeno 06.10.2024.