Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Tko u djetinjstvu nije mazao margarin na kruh i time započinjao dan? Mnogima nam je margarin bila namirnica na kojoj smo odrasli, a nerijetko je i danas nalazimo u kućanstvima.
Ako čitate ovaj tekst, a u vašem hladnjaku imate margarin, prije nego nastavite čitati: ustanite, izvadite margarin iz hladnjaka i bacite ga u smeće! I nikada ga više nemojte kupiti! Ni sebi, ni nijednoj dragoj osobi!
Sad, kad ste se riješili otrova kojim se trujete, pročitajte 9 razloga zašto margarin MORATE izbaciti iz prehrane:
1. Margarin je pun nezdravih, polinezasićenih masnih kiselina
Margarin se dobiva na bazi biljnog ulja. Ovisno o izboru proizvođača, margarini na tržištu su najčešće dobiveni iz ulja uljane repice, sojinog, kanolinog, suncokretovog ili derivata nekog drugog biljnog ulja. Upravo su ova biljna ulja primarno začinjena od polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), čija je karakteristika brza oksidacija (u kontaktu s toplinom i svjetlošću). Nakon oksidacije, tijekom probave u ljudskom organizmu PUFA izaziva niz znanstveno potvrđenih zdravstvenih problema.
Stoga, ako margarin koristite za kuhanje, pečenje ili ga na bilo koji drugi način zagrijavate, izlažete ga oksidaciji. No, čak ni ako margarin ne izlažete visokim temperaturama, već ga jedete hladnog i držite u hladnjaku, on je tijekom procesa proizvodnje pročao proces zagrijavanja i šteta je već učinjena na njegovim masnim kiselinama.
Dodatno, biljna ulja od kojih se dobiva margarin puna su omega-6 masnih kiselina (koje su također vrsta polinezasićenih masnih kiselina), a njihov povećan unos je povezan s nizom zdravstvenih poteškoća, među kojima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pretilost, neke vrste karcinoma, sindrom iritabilnog kolona i artritis.
2. Margarin ima jako malo zdravih masnoća
Godinama je postojala neopravdana hajka protiv zasićenih masnih kiselina, no u zadnjem desetljeću su deseci studija potvrdili da ove vrste masti imaju niz zaštitnih funkcija prema ljudskom zdravlju. No, mit da su zasićene masti loše, digao je margarinu reklamu jer njegovi proizvođači ističu da on upravo ima “mali udio zasićenih masnih kiselina”.
No, upravo je to čime se hvale loše, margarin sadrži jako malo zasićenih masnih kiselina koje doprinose zdravlju, a jako puno polinezasićenih o kojima je pisano u prethodnom poglavlju i jako puno trans masti o kojima ćemo pisati u sljedećem.
3. Margarin je pun trans-masti
Naveden visok udio PUFa nije jedini problem s margarinom. Naime, ovaj prehrambeni proizvod je jako bogat trans-mastima, kemijski napravljenim masnim kiselinama koje nastaju tijekom procesa hidrogenacije (pretvaranja tekućih biljnih ulja u tekuće masti).
Ova umjetno stvorena vrsta masti je visokotoksična i njihova konzumacija je povezana sa značajno povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, povećanom stopom upalnih procesa, inzulinskom rezistencijom, neplodnošću i dijabetesom.
Iako se udio trans-masti u posljednjim godinama drastično smanjio u margarinu, i dalje ih nalazimo. Naime, prema pravilima pisanja deklaracija, proizvođači imaju pravo proizvod reklamirati pod sloganom “Bez trans-masti”, ako u serviranju proizvoda ima manje od 0,5 grama trans masti.
4. Margarin ima jako malo minerala i vitamina
Za razliku od maslaca u kojem nalazimo vitamine A, D, E, B12 i K2, margarin je nutritivno iznimno siromašna namirnica. Budući da se margarin dobiva kemijskim procesima iz biljnih ulja, konačni proizvod je očišćen od bilo kakve vrijednosti. Neki proizvođači umjetno jačaju margarine sintetičkim oblicima vitamina A i D, što je potom i istaknuto na pakiranjima iako je vrijednost ovih vitamina često potpuno neznantna.
Ukoliko uspoređujete margarin i maslac, njihov ukupan udio masti je vrlo sličan, no zagrebete li ispod površine zapazit ćete da je udio vitamina i minerala drastično različit te da maslac ima masne kisleine koje su stabilne i nisu podložne oksidaciji, što je slučaj s margarinom.
5. Margarin se dobiva od GMO usjeva
Kako je rečeno ranije, margarin je dobiven preradom različitih biljnih ulja, poput ulja šafranike, suncokreta, soje, sjemenki pamuka i sl. Nažalost, mnogo ovih biljaka je genetski modificirano kako bi se povećala proizvodnja, a i snizile cijene.
GMO usjevi se modificirani da budu otporniji na bolesti, a često ih se zalijeva različitim otrovima za korov kako bi bolje i brže rasle. Na taj način otrov za korov završava u našem tanjuru: poput primjerice herbicida glifosata koji ima potvrđeno kancerogeno djelovanje.
6. Margarin i problemi tijekom proizvodnje
Proizvodnja maslaca je jednostavna i može ga se napraviti u vlastitom domu: vrhnje se miksa mikserom pri čemu se stvaraju grudice masti koje se povećavaju, što duže miksate. Ta mast je zapravo maslac koji se potom dodatno cijedi dok ne postane gust i iscijedi se sva tekućina.
Proizvodnja margarina je složena i zahtijeva naprednu tehnologiju, a ekstrakcija biljnih ulja se radi pod visokim temperaturama i ekstremnim tlakom. Oba ova procesa izazivaju oksidaciju PUFA koje nalazimo u ovim uljima, a ulja natala ovom ekstrakcijom su visoko toksična.
Da bi se spriječila toksičnost ovih ulja, proizvbođači potom ova ulja tretiraju različitim kemikalijama: heksanima, izbjeljivačima i mirisima. Zamislite, djelomično hidrogenizirano biljno ulje je sive boje, pa je jasno koliko dodatnih postupaka ono prođe dok se ne dobije lijepi žuti margarin.
7. Margarin se dobiva procesom hidrogenacije
Hidrogenacija je kemijski proces vezanja vodika na višestruke veze nezasićenih organskih spojeva, katkad i uz raspad njihovih molekula. Hidrogenacija se većinom provodi pri povišenom tlaku i povišenoj temperaturi, redovito uz pomoć katalizatora (nikal, platina, paladij, metalni oksidi i sulfidi).
Margarinu ovaj proces omogućava da bude u čvrstom stanju i na sobnoj temperaturi.
Procesom hidrogenacije dolazi do iymjena molekula pri čemu mogu nastati i trans-masti, a ljudski organizam te nove molekule ne može probaviti što čini značajnu zdravstvenu prijetnju.
8. Margarin sadrži opasne konzervanse
Nekoliko poglavlja ranije, navedena je opasnost sintetičkih vitamina koji se često dodaju u margarin da bi ovom proizvodu naizgled popravili vrijednost. No, nisu vitamini i minerali jedine kemikalije koje se dodaju u margarin.
U margarin se dodaju i konzervansi koji osiguravaju duži rok trajanja i stabilnost, a najčešće se za to koristi butilirani hidroksitoluen (ili BHT) za koji postoji niz studija koje ističu rizik od konzumacije te povećan rizik od razvoja niza bolesti, uključujući i neke vrste karcinoma.
9. Margarin sadrži biljne sterole
Steroli ili steroidni alkoholi se prirodno pojavljuju u biljkama i životinjama, te imaju utjecaj na snižavanje kolesterola što proizvođači margarina ističu kao pozitivno djelovanje i podižu vrijednost svojem proizvodu. No, osim što povišen kolesterol nije toliki bauk kako se godinama mislilo, valja istaknuti da ovi biljni steroli imaju snažan potencijalan negativan utjecaj na ravnotežu hormona u ljudskom organizmu.
Naime, povećan unos sterola može negativno djelovati na razine antioksidansa i karotenoida u organizmu, što označava i rast rizika od razvoja određenih karcinoma ili defekta novorođenčadi. Neke studije provedene na životinjama pokazale su da unos biljnih sterola povećava rizik od endokrinih poremećaja i neplodnosti.
Dakle, nakon svega što ste pročitali zaista ne postoji niti jedan razlog da nastavite kupovati i konzumirati margarin. Ukoliko vam treba neka takva namirnica, zamijenite ga maslacem ili gheeom i bezbrižno uživajte u proizvodu dobre kvalitete koji doprinosi vašem zdravlju. A ne suprotno.
Objavljeno 22.02.2019.