Glavobolja uzrokovana poremećajima gornjeg dijela vratne kralježnice i mišića vrata je najčešći uzrok glavobolja današnjice. Uzrok se nalazi u prva tri kralješka vratne kralježnice, na koja se iz nekog razloga vrši pritisak. Uzrok pritiska može biti mišićna napetost ili oštećenje malih zglobova između tih kralježaka.

Najčešće se javlja iza 30-e godine života zbog toga jer se radi o radno aktivnom stanovništvu čiji posao zahtijeva opetovane kretnje koje zahtijevaju nepravilne položaje glave, vrata i ramena. Nepravilan položaj može biti i uzrok neke traume ili ozljeda vratne kralježnice (trzajna ozljeda vrata, reumatske bolesti, infekcije tumori…), degenerativna bolest (osteoporoza, zglobnih površina kralježaka…).

Naziv za ovu vrstu glavobolje je cervikogena glavobolja (CG), a obilježava je glavobolja koja se javlja povremeno, različitog je trajanja i jakosti, a često se manifestira na jednoj strani glave. Napetost i bol obično se prvo javlja u vratu (najčešće na jednoj strani), prenosi se na zatiljak i širi se u područje uha, sljepoočnice i oka. Ovo su simptomi koji nalikuju migrenskoj glavobolji i teško ih je razlikovati.

Za liječenje cervikogene glavobolje je važno isključiti migrensku ili tenzijsku glavobolju.

Simptomi koji se rijetko javljaju kod cervikogene glavobolje, a gotovo uvijek se javljaju kod migrenske su:

1. Mučnina
2. Povraćanje
3. Osjećaj nepodnošenja svjetla i buke
4. Uglavnom su zahvaćene obje polovice glave

Glavne karakteristike koje se javljaju kod cervikogenih glavobolja, a mogu isključivati migrensku glavobolju su:

1. Glavobolja se javlja ili pogoršava pri određenim pokretima vrata
2. Bol zahvaća područje oko jednog uha, sljepoočnice ili oka
3. Bol zahvaća samo jednu polovicu glave
4. Javlja se najčešće na istoj strani glave
5. Glavobolji je prethodila napetost u vratnim mišićima, ramenu ili ruci na istoj strani na kojoj se javila glavobolja
6. Bol pri pritisku na vratni dio kralježnice

Da bi sa sigurnošću utvrdili o kakvoj se glavobolji radi potrebno je isključiti sve druge oblike glavobolje, ali i druga stanja i bolesti koji mogu biti uzrok istog (tumor mozga, tumor u području vrata, tumor kostiju, neuralgije, malformacije krvnih žila i druge bolesti krvnih žila…).

Kada pričamo o glavobolji kojoj je uzrok napetost spomenutih mišića, lijekovi će pomoć u uklanjanju boli, ali neće ukloniti tenziju koja je stvarni uzrok glavobolje. Problem se javlja u istim pokretima i položajima kroz cijeli dan.

Uglavnom se radi o položajima glave, ramena i vrata kao što su:

1. Glava u prignutom ili sagnutom položaju duži vremenski period



2. Blago uzdignuta ramena (zbog položaja za računalom)



3. Rame koje pomičete prema naprijed i zatvarate prsni koš



4. Zaobljen/grbav položaj u gornjem dijelu leđa

5.Radnje koje zahtijevaju stalno podizanje ruku i ramena

Kod tih položaja najviše se naprežu mišići vrata i gornjeg dijela ramena;

1. Mišići gornjeg dijela trapeza (m. trapezius)
2. Mišić sternocleidomastoideus na prednjoj strani vrata
3. Podizač skapule na stražnjoj strani vrata a veže se na lopaticu (m. levator scapulae)
4. Kratki subokcipitalni mišići na stražnjoj strani vrata u njegovom gornjem dijelu (m. suboccipitalis)

Ti mišići su cijelo vrijeme aktivni i napeti, a što je najgore oni se nalaze u položaju koji loše utječe na vratnu i prsnu kralježnicu kao i na ramena. Na ovaj način tijelo nesvjesno reagira na stresne situacije, bilo da se radi o stresu poslovnog ili privatnog porijekla. Nesvjesno se ramena podižu lagano prema gore i zatvaraju se prema naprijed.

Kada mišići rade stvaraju nusproizvode od kojih se jedan naziva mliječna kiselina. Kada nosite nešto teško ili kad vježbate, prvo osjećate bol pa pečenje, a kad ispustite opterećenje bol polagano nestaje jer krv odnosno krvotok otklanja mliječnu kiselinu iz mišića.

Kad ne bi odmorili, stvorili bi višak mliječne kiseline a kao posljedica toga je skraćivanje i povećanje napetosti u mišićima. Kod mišića koji su stalno napeti kao što su napeti mišići ramena i vrata pri određenim položajima stvaraju se žarišne točke (trigger point). One uzrokuju bol na samom mjestu žarišne točke i referentnu bol koja se širi prema glavi.

Zanemarivanje stalnih tenzija muskulature nakon dugo vremena može uzrokovati ozbiljnije probleme koje se teže rješavaju i potrebno je mnogo više vremena za oporavak, kao na primjer hernija diska, protruzija diska i sve ostale deformacijske promjene kralježnice. Sva ova stanja mogu uzrokovati glavobolju. Stanja na koja možemo utjecati se rješavaju poticanjem cirkulacije (ovisno u kojem stanju je mišić); poticanjem globalne cirkulacije ili poticanjem lokalne cirkulacije (ciljanim istezanjem ili masažom) su uglavnom akutna i subakutna.

Preporučujem ovaj redoslijed radnji i terapija pri rješavanju napetosti u mišićima koji uzrokuju glavobolju:

1. Poticanje globalne cirkulacije

Aktivnost koja traje više od 20 minuta, a kontinuiranog je karaktera. Neka u izboru budu aktivnosti koje ne uključuju naprezanje mišića vrata i ramena, te da je glava u prirodnom položaju (u produžetku kralježnice). Biciklizam se ne preporučuje zbog fleksije vrata nazad i naprezanja prsnih mišića i ramena, ako se radi o brdskom biciklizmu. Plivanje se preporučuje, ali samo plivanje leđnim stilom. Možete se odlučiti za vožnju sobnog bicikla, brzo hodanje, vožnja eliptičnog trenažera… Nakon prestanka glavobolje i napetosti uz praćenje vlastitog tijela moguće je vraćanje svim sportskim aktivnostima bilo rekreativnim ili profesionalnim.

2. Osvjestite svoje nepravilne položaje i obrasce kretanja

Vrlo važnu ulogu ima način spavanja, madrac i jastuk na kojem spavate i krivi položaj spavanja.

Uzmite u obzir da spavate oko 8 sati i zamislite koliko je to vremena koje tijelo provodi u nepravilnom položaju. Također mnogo možete napraviti kada osvijestite položaj vašeg tijela kada ste na radnom mjestu. Zajedno sa terapeutom ili trenerom trebate utvrditi vaš krivi obrazac pokreta i napraviti program kojim ćete ga ispravljati. Ispravljanje obrazaca je dugotrajan proces, ali najvažnije je da ga prvo percipirate, krenete s vježbama na treningu te počnete primjenjivati novi način držanja u svakodnevnom funkcioniranju.

3. Vježbe istezanja

Tehnike i učinci istezanja se puno istražuju, neka najnovija istraživanja pokazuju da sustavno istezanje povećava snagu i smanjuje bol. Smatra se da kada potaknete cirkulaciju (što se može postići nekom aerobnom aktivnošću, masažom ili istezanjem) povećava se pritok krvi u mišiće te će se mišić više opustiti i ta krv će „isprati“ tvari koje uzrokuju bol (radi se o mliječnoj kiselini koja se nakuplja u mišićima pri određenim obrascima (ne)pokreta).

Prilikom istezanja morate izbjegavati bol (to se ne odnosi na laganu i „ugodnu“ bol koju osjećate zbog istezanja, nego osjećaj žarenja kao znak da ste pretjerali ili jednostavno znak da radite nešto krivo), istezati se polagano i pažljivo percipirajući odgovore koje nam šalje tijelo, istežite ciljanu muskulaturu (morate znati koji mišić točno istežete i zašto morate istezati baš taj). Pogrešnim i neopreznim istezanjem možete negativno utjecati na ostale zglobove i mišiće te tako povećati rizik od ozljeda. Pažljivo pročitajte upute i proučite način da bi vježbu izvodili učinkovito i bezopasno.

4. Masaža

Najbolji učinak će imati tretman na ciljanu i problematičnu muskulaturu u smislu otklanjanja žarišnih točaka. Trigger point masaža daje jako dobre rezultate no zahtijeva iskusnog i educiranog masera koji dobro vlada anatomijom i principima takve vrste masaže.

5. Uvođenje ciljanih vježbi – kineziterapija

Kod glavobolja uzrokovanih napetošću mišića vrata potrebno je prvo te mišiće opustiti a onda ojačati mišiće koji će omogućiti pravilnije držanje. Znači kad imate zategnute mišiće ramena i vrata, mišiće koji će stabilizirati lopatice i pomoći nam u tome da spustimo ramena je veliki leđni mišić latissimus dorsi, zatim mišić koji će spojiti lopatice je romboideus. Radi se o vježbama snage koje će ispraviti kifotično držanje u prsnom dijelu kralježnice i pomoći u osvještavanju da ramena spuštaju dolje. Princip je jednostavan, biraju se vježbe snage za mišiće koji su oslabili i popustili i doveli do nepravilne posture tijela.

6. Trakcija vratnog i prsnog dijela kralježnice

To je neoperativni zahvat kod koje spinalni disk može biti izoliran i stavljen pod negativni pritisak da bi se izazvao vakum unutar njega. Nastoji se mehanički dobiti povlačenje hernije te sekundarno utječe na bolji protok krvi te tako se ubrzava zacjeljivanje ozlijeđenog dijela kralježnice.

7. Fizikalna terapija

Ovdje se mogu koristiti razne terapije kao krioterapija, struje, TENS, ultrazvuk, akupunktura itd.

8. Epiduralna injekcija

Preporuča se u slučajevima kada se radi o kroničnoj boli kod pacijenata koji ne reagiraju ni na jednu terapijsku metodu sa svrhom smanjenja tegoba i olakšanja fizikalne terapije. Radi se o injekciji koja je kombinacija kortikosteroida i lokalnog anestetika i daje se direktno u epiduralni prostor. Ona će smanjiti upalu živca što će u kombinaciji s anestetikom smanjiti bolove.

9. Kirurški zahvat

Izvodi se u krajnjim slučajevima degenerativnih promjena kralježnice kada nijedna druga terapija ne može pomoći.

Objavljeno 04.08.2014.