Istraživanja o prehrambenim aditivima, nagovještavaju kako njihovo međudjelovanje u organizmu može utjecati na razvoj živčanog sustava u djece.

Znanstvenici liverpoolskog sveučilišta ispitivali su u laboratorijskim uvjetima eventualni toksični efekt na živčane stanice sljedećeg koktela: aspartam, natrij-glutaminat, boja briljant plava i quinoline žuta.

Rezultati istraživanja objavljeni su krajem 2005. godine u časopisu "Toksikološke znanosti" ("Toxicological Sciences"): Kada se miševi izlože koncentracijama ovih spojeva u količinama koja se može naći u krvi djeteta nakon uobičajene konzumacije industrijskih slatkiša i grickalica, uočen je zastoj rasta živčanih stanica i ometanje sustava signalizacije živčanih impulsa.

Istraživanje zaključuje: " Kombinacija ovih aditiva je potencijalno toksičnija nego što se može predvidjeti iz zbroja njihovih pojedinačnih učinaka na živčani sustav."

Izlaganje prehrambenim aditivima povezano je s poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje u djece. Iako su pojedinačni aditivi dozvoljeni za korištenje u prehrambenoj industriji, tek je njihovo kombinirano djelovanje vrijedno pažnje, jer to je najčešće način kako se aditivi danas unose organizam.

Iako se prehrambene boje općenito smatraju sigurnima, briljant plava (E133) zabranjena je u nekoliko europskih zemalja. Quinline žuta (E104) zabranjena je u Australiji, Norveškoj i SAD-u. Neka prijašnja istraživanja pokazala su kako i natrij-glutaminat (E621) i aspartam (E951) djeluju neurotoksično. Agencija za standardiziranje hrane (The Food Standards Agency) trenutno financira daljnja istraživanja koja bi trebala dati daljnji uvid u kombinirano djelovanje prehrambenih aditiva.

Neprirodne boje - znak za oprez

Velika većina slatkiša, slanih grickalica i napitaka sadrži prehrambene aditive sumnjivog i(li) neprovjerenog djelovanja na dječji organizam. Njihova svrha najčešće je kozmetičke prirode - učiniti proizvod što atraktivnijim, dok istovremeno najčešće dječjem organizmu uskraćuju vitalne nutrijente: takva hrana, gotovo u pravilu je bogata (hidrogeniranim) mastima, šećerom i solju, a umjesto vitamina i minerala ponosi se sadržajem prehrambenih boja i aroma.

Briljant plava, quinoline žuta i ostale boje najčešće se nalaze u slatkišima i gaziranim napitcima. Natrij-glutaminat je vani zabranjeno koristiti u dječjoj hrani, no može se naći u većini gotovih i polugotovih jela, u slanim grickalicama i prerađenim sirevima.

Aspartam se koristi u dijetalnim napitcima, slatkišima i raznim desertima te u lijekovima. Već su prije dosta vremena roditelji primijetili promijenjene obrasce ponašanja u djece, povezane s konzumiranjem hrane bogate prehrambenim bojama.

Dugo su godina moćnici prehrambenih industrija i predstavnici vlade odbacivali takve tvrdnje udruga roditelja kao neosnovane jer ih nisu potkrepljivali znanstveni dokazi. S druge strane, smetnuli su s uma da i njihove tvrdnje o neštetnosti aditiva također uglavnom ostaju nepotkrijepljene.

Na njihovu inicijativu, vlada u Velikoj Britaniji financirala je istraživanja o bojama i konzervansima iz hrane i njihovom utjecaju na promjene u ponašanju djece.

Hiperaktivnost u djece može se izbjeći

Grupa od 277 trogodišnjaka sudjelovala je u istraživanju u kojem su dva tjedna izlagani voćnom soku s dodanih 20 mg umjetnih boja (E102, E110, E122, E124) i 45 mg konzervansa (E211). Sljedeća dva tjedna uzimali su placebo - sok koji je isto izgledao, ali bez aditiva. Roditelji su morali bilježiti eventualne promjene ponašanja.

Analiza rezultata pokazala je da je "utjecaj prehrambenih boja i konzervansa (natrij-benzoat) na hiperaktivni poremećaj ponašanja u trogodišnjaka značajan i jasno identificiran od strane roditelja."

Istraživači zaključuju :

Kad bi se iz hrane uklonili problematični aditivi, poremećaj hiperaktivnosti smanjio bi se s jednog u šestero djece na jednog u sedamnaest. Također, zaključuju kako bi takav potez bio od koristi ne samo djeci koja pokazuju znakove hiperaktivnosti, već i svoj ostaloj, a posebno djeci koja pate od raznih simptoma (uglavnom neidentificiranih) alergijskih reakcija.

Rezultati ovakvih istraživanja trebali bi ohrabriti roditelje širom razvijenih zemalja da Australija, SAD, Norveška i Danska ne moraju biti jedine zemlje koje brinu o razvoju i zdravlju djece na način da su zabranile korištenje problematičnih aditiva. Najčešća logika kojom se brani pravo korištenja aditiva u dječjoj hrani i slatkišima jest ta da su oni toksikološki sigurni, pa stoga nema problema.

No promjene u ponašanju djece u stvarnom svijetu i razne netipične alergijske reakcije su nešto što toksikolozi do sada očito nisu ispitali. Štoviše, ispitivanja Agencije za standardiziranje hrane sastojala su se u tome da se jednostavno provjeri dodaju li se aditivi u proizvode do količine koja je zakonski dopuštena, odnosno koja se nalazi navedena na pakiranju - ako regulativa zemlje uopće zahtjeva da se prehrambeni aditivi deklariraju !

Do nadolaska boljih dana za najmlađe, na roditeljima je da obrate pažnju na prehranu svoje djece. Korištenje svježeg voća i povrća, kuhanje kod kuće, izbjegavanje gotove, polugotove (konzervirane) hrane i edukacija djece od najranijih dana o nepotrebnosti konzumacije industrijskih slatkiša i grickalica te njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru dobre su mjere zaštite djetetovog zdravlja, objašnjava Željka Lukešić.

Ništa manje važno je obraćanje pažnje na etiketu proizvoda i pravilno iščitavanje sastava. Često će deklaracija sadržavati jednostavne i nedefinirane riječi kao što su “arome” i “boje”, no u slučaju kada su aditivi navedeni, obratite pažnju i ne uzimajte proizvode koji sadrže sljedeće :

Tartrazin (E102)
Quinoline žuta (E104)
Sunset žuta (E110)
Carmoisine (E122)
Ponceau (E124)
Briljant plava (E133)
Natrij-benzoat (E211)
Aspartam (E951)
Natrij-glutaminat (E621)

Objavljeno 06.10.2006.