Nije bitna količina kolesterola koji unosimo u organizam, već koliko su zasićene masne kiseline u namirnicama koje jedemo. Primjerice, maslinovo ulje smanjuje loš kolesterol (LDL), povećava dobar (HDL).

Pojam kolesterol koji često susrećemo, trenutačno nas asocira na masti, probleme s cirkulacijom i konačno, probleme sa srcem. Bolest srca i krvnih žila u svijetu su najčešći uzrok smrti, pa znanstvenici svakodnevno rade na pronalaženju načina kako bi se smanjio rizik od krvožilnih bolesti.

Poznato je da su rizici od bolesti krvnih žila različiti kod žena i muškaraca. Najveći rizik za muškarce nastupa između tridesete i pedesete godine života, dok žena u tom razdoblju ima hormonalnu zaštitu do menopauze. Nakon toga rizik za oba spola jednak je ako žena ne uzima hormonsku terapiju. U sedamdesetim godinama života rizik je velik za obje skupine zbog prirodnog starenja arterija.

Međunarodna znanstvena medicinska istraživanja potvrdila su da se smanjenjem kolesterola, koji je činitelj rizika, znatno smanjila i smrtnost od srčanog infarkta. Dakako, kolesterol nije jedini činitelj rizika. Tome treba dodati pušenje, povišeni krvni tlak, šećernu bolest, naslijeđe i još mnogo toga o čemu malo ili čak nimalo ne znamo, tvrde znanstvenici.

Sve donedavno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučavala je da dnevni unos kolesterola ne bi smio biti viši od dijetetike drugorazredne važnosti jer primjerice, dnevni unos od 1000 mg u hrani uzrokuje samo pet posto veću kolesterolemiju.

Također se pokazalo da dugo optuživana jaja, zbog visoke razine kolesterola, nisu ipak takva opasnost kao što se mislilo, jer se čini da znatna količina lecitina u jajima zapravo neutralizira sadržaj kolesterola.

Dobre i loše masnoće

Ono o čemu treba voditi računa u prehrani nije količina kolesterola u namirnicama već zasićenih masnih kiselina u njima. Zasićene masti nalazimo u mesu, mesnim prerađevinama, jajima, mlijeku i mliječnim prerađevinama te u keksima, pecivu i kolačima. Teoretski te masti podižu razinu ukupnog kolesterola, poglavito LDL- kolesterola (lošeg kolesterola). Meso peradi, međutim, sadrži vrlo malo zasićenih masnoća ako se odstrani koža.

One dobre masnoće , tj. višestruko nezasićene masne kiseline životinjskog podrijetla najviše nalazimo u ribama. Unosimo li hranom riblje masnoće, znatno će se smanjiti LDL-kolesterol i trigliceridi. Krv postaje rjeđa i smanjuje se opasnost od grušanja.

Suprotno prijašnjem vjerovanju, što je riba masnija, to povoljnije djeluje na kolesterol. To se odnosi i na morske i na riječne ribe, i na plavu i na bijelu ribu.

Eskimi, čija se prehrana temelji na ribi i ribljoj masti, gotovo uopće nemaju krvožilnih bolesti.

Protuotrov za loše masnoće

Mogli bismo reći da je riba u maslinovu ulju gotovo protuotrov za loš kolesterol. U kategoriju jednostruko nezasićenih masnih kiselina spada također i guščja i pačja mast. Čini se da se i dalje može uživati u pečenoj patki. Ali oprez s prilozima.

Naime, za metabolizam masti važna su vlakna. Pobrinite se da u svojoj prehrani znatno povećate količinu voća, povrća, mekinja, mahunarki, algi i poglavito zelenog povrća . Takav izbor namirnica blagotvorno će djelovati i na vašu probavu.

Jedite jabuke jer znanstvenici su dokazali da pektin smanjuje količinu kolesterola. Polifenoli iz vina štite stijenke žila pa slobodno nakon ručka popijte jednu čašu vina , i to crnog (bogatog taninom).

Webshop ponuda: Naručite Cholesterol Balance - pomaže održanju normalne razine kolesterola.

Objavljeno 07.10.2006.