Tenis, koji se danas popularno naziva i bijeli, kraljevski ili đentlmenski sport u svojoj suštini predstavlja vrlo jednostavnu igru u kojoj jedan igrač udara lopticu vraćajući je drugom, sve do završetka poena. Nastao je kao zabava za dokone aristokrate, a s vremenom se razvio u sport koji od sportaša zahtijeva profinjenu tehniku, a od publike gotovo kazališne manire.

Ne može se sa sigurnošću utvrditi kad je bijeli sport točno nastao no pretpostavlja se da su s ovim, danas iznimno raširenim sportom, započeli još stari Egipćani, Grci i Rimljani, ali osim nekoliko rezbarija u egipatskim hramovima za navedene činjenice nema puno dokaza. Još su neki drevni narodi i kulture, kao što su Asteci i guatemalske Maye poznavale igru reketima i lopticama vrlo sličnu tenisu, no osim sportom, oni su je istovremeno smatrali i svetom ceremonijom. Igračeva spretnost i umijeće u baratanju lopticom značila je da se radi o osobi koja je postigla ravnotežu u svom svakodnevnom životu, ali također i u svojim odnosima s planetarnim silama ili prirodnim božanstvima.

Riječ tennis (engl.) vjerojatno potječe od imena egipatskog grada Tinnisa, dok se za riječ racquet (reket) smatra da je nastala od arapske riječi za dlan: rahat.

Prvobitni tenis (royal tj. real) razlikovao se od današnjega (lawn). Igrao se u zatvorenim prostorima tj velikim dvoranama. Bodovi su se osvajali prema tome kako se loptica odbijala od zida, za razliku od lawn tennisa kakvog mi poznajemo, koji se igra na obilježenom pravokutnom terenu te po drugačijim pravilima.

Tenis kakav znamo danas nastao je oko 1874. Engleski major Walter Clopton Wingfield je definirao pravila igre te ih i službeno registrirao u uredu za zaštitu patenata. Danas najprestižniji turnir, onaj wimbledonski, održan je 1877. godine po prvi put ( s 2 igrača i 200 navijača ) i otada se taj sport službeno zove tenis.

Želite li zaigrati kraljevski sport na samom početku morate se upoznati s osnovnim pravilima tenis igre te s opremom koja je nužna za njezino pravilno izvođenje. Osim dobrog raspoloženja i fizičke kondicije, oprema koju svakako trebate je teniska loptica i reket.

Pri odabiru reketa za tenis potrebno je voditi računa o nekoliko karakteristika reketa-veličini gripa, veličini glave reketa, dužini, balansu, težini, krutosti - tvrdoći reketa, vrsti materijala od kojeg je napravljen, kao i rasporedu žica reketa. Danas se reketi najčešće rade od karbona, aluminija, bora i kevlara (lagano, čvrsto para-armidno umjetno vlakno).

Karbonski reketi su vjerojatno najpopularniji, obzirom da omogućuju veliku snagu udaraca. Oni su čest izbor i početnika i iskusnih trenera. Svatko tko se bavi tenisom duže vrijeme će u jednom trenutku otkriti koji tip reketa mu najviše odgovara, tako da je dobro isprobati različite rekete prije nego se donese odluka koji je pravi. Veličine gripova za teniske rekete variraju od ispod 4 incha (10.16 cm) za juniore pa do 4' 7/8" (12.15 cm) za šake odraslih osoba. Ovo se može učiniti kao mali interval, ali razlika od samo 1/8 incha donosi iznenađujuće rezultate.

Predugo korištenje prevelikog, ili posebno premalog gripa može izazvati povrede ruke, zgloba ruke i lakta. Najjednostavniji način da odredite da li vam je veličina odgovarajuća je da reket i kažiprst lijeve ruke (ako reket držite u desnoj) probate staviti između korijena šake i vrhova prstiju desne ruke. Ako je veličina odgovarajuća trebalo bi ostati taman toliko prostora da prst upadne. Ako ima više prostora onda je grip veliki a ako nema dovoljno prostora da kažiprst stane onda je grip mali.

Teniski teren je ravna površina a dimenzije se razlikuju za igru u singlu i igru u parovima. Dimenzije standardnog teniskog terena su 23.77 m dužine i 8.23 m širine. Mreža na terenu se nalazi točno na sredini i dijeli teren na dva jednaka dijela. Postavljena je paralelno sa osnovnim linijama. Visina mreže na sredini je 91.4 cm, a na krajevima 107 cm.

Igra počinje servisom jednog od igrača, a cilj drugog je naravno uspješno vratiti lopticu s mogućnošću da samo jednom padne u njegovo polje.

Prilikom igre gdje sudjeluju dva igrača, uvijek je jedan napadač (eng. server) , onaj koji ima čast servirati prvi te drugi kojega nazivamo jednostavno primalac (eng. reciver). Pravila same tenis igre i nisu najjednostavnija, zato ćemo ovdje predstaviti samo najvažnije pojmove.

Kako bi tenisač odigrao meč u svoju korist mora dobiti, u pravilu dva seta, a nekada i tri, ovisno o igranom turniru. A dobivanje seta moguće je ako je jedan od igrača u prednosti ovisno na drugog najmanje dva gema, odnosno ako osvoji 6 gemova. I na kraju gemovi se dijele u bodove, a oni po pravilima igre rastu od 0, 15, 30 do 40 (legenda kaže da je sistem bodovanja u tenisu inspiriran satom, odnosno podijeli punog sata na četvrtine).

Izmjenjivanje loptica i poigravanje nerijetko traje poprilično dugo, sve ovisno o koncentraciji i spretnosti. Po dominaciji motoričkih sposobnosti tenis pripada sportovima u kojima prevladava koordinacija (spretnost) i agilnost (okretnost) sportaša. Tenis karakterizira veoma velik broj različitih tehnika (udaraca i kretanja) koje se pretežno izvode maksimalnom brzinom u dugom vremenskom razdoblju.

Stoga su za uspješnost u tenisu najviše odgovorne sposobnosti koje čine brzinsko-eksplozivna svojstva (brzina, agilnost, eksplozivna snaga) zbog reaktivnih zahtjeva igre i trajanja pojedinog boda koje ovisi o podlozi na kojoj se igra, ali se energetskom potrošnjom zadržava u anaerobnom režimu rada.

Posljednjih godina tenis je postao omiljeni vid rekreacije svih uzrasta koji osim mnogobrojnih fizičkih pogodnosti izuzetno povoljno utječe i na mentalnu stabilnost.

Danas u svakom većem gradu možete pronaći umjetna igrališta, stoga ako još uvijek tražite pravi sport kojim ćete sagorjeti višak energije, jačati kosti, razvijati koordinaciju, poboljšati izdržljivost, nadasve kvalitetno provesti slobodno vrijeme i eventualno se obogatiti - tenis je pravo rješenje za vas.

Objavljeno 16.08.2011.