Hormonalna razina određuje hoće li tijelo nakon 8 sati rada ostati bez energije ili će tijekom 18 sati postizati vrhunski radni učinak, a da se pri tome ne nanosi šteta cjelokupnom organskom sustavu.

Sve popularniji rekreacijski program spinning već je odavno sastavni dio svakog fitness centra. Ono što znamo o njemu, osim da ga neki nazivaju ubojicom kalorija, jest da je učinkovit trening izdržljivosti gdje se cijeli intenzivan sat temelji na vožnji bicikla. Međutim, njegov utjecaj na hormone štitnjače malo je poznat, kao i odgovor na pitanje može li kod netreniranih osoba prouzročiti negativne posljedice.

Tjelovježba je stresna situacija koja za homeostazu tijela predstavlja veliki izazov. Kako bi na najmanju mjeru sveo oštećenje stanica organizam mora ponovno uspostaviti novu dinamičku ravnotežu. Jedan od sustava koji su pogođeni tjelovježbom je i hipotalamusno-hipofizno-tiroidna osovina. Za vrijeme tjelovježbe povećavaju se zahtjevi metabolizma. Povećanoj termogenezi odupiru se mehanizmi koji se aktiviraju kako bi smanjili vazodilataciju (širenje krvnih žila) nalik onoj do koje dolazi kada je u vanjskom okolišu visoka temperatura zraka. Metabolizam substrata i termogenezu brižno nadgledaju hormoni štitnjače.

Tjelovježba utječe na aktivnost mnogih žlijezda i proizvodnju njihovih hormona. Jedna od takvih žlijezda je štitnjača. Štitna žlijezda luči dva različita hormona poznata kao trijodotironin (T3) i tetrajodotironin (T4, tiroksin), a oba se mogu pronaći i u slobodnom obliku (fT4, fT3). Već je dugo poznata njihova važnost za reguliranje metabolizma (povećavaju minutnog volumena srca, ubrzavaju razgradnju kolesterola...) rasta i diferencijacije tkiva (potiču okoštavanje, sudjeluju u normalnom razvoju središnjeg živčanog sustava, potiču budnost, pamćenje...) kao i genske pojavnosti. Hormoni štitnjače sudjeluju i u oksidaciji masnih kiselina i termoregulaciji. Otpuštanje hormona (TRH) koji se luči iz hipotalamusa potiče pak prednju hipofizu da otpušta (TSH), stimulirajući hormon štitnjače.

Kada se tjelovježba izvodi u određenim intenzitetima, dolazi do reakcije hipofize i štitnjače koja se ispravno koordinira povećanjem količine hormona štitnjače u tijelu. Kad se poveća obrtaj tiroksina i srodnih hormona, to može dovesti do hipertiroizma. No, nema dokaza da se to događa kod utreniranih osoba pri dugotrajnim intenzivnim treninzima.

Primjerice, kod utreniranih osoba razlika između stope bazalnog metabolizma i tjelesne temperature rijetko je kad abnormalna.

Istraživanje koje se provodilo na skupini dobro utreniranih rekreativaca koji su bili uključeni u tri programa različitog intenziteta s biciklom urodilo je određenim vrlo zanimljivim rezultatima s obzirom na rad štitnjače.

To najnovije istraživanje pokazuje da, u usporedbi s vrijednostima hormona štitnjače tijekom vježbanja niskog intenziteta (45% max. frekvencije srca), postoji povećanje vrijednosti TSH-a (engl. thyrotropin-stimulating hormone, koji potiče stvaranje hormona štitnjače), pri umjerenom intenzitetu (70% max. frekvencije srca) i razini vježbanja visokog intenziteta (90% max. frekvencije srca). Primijećen je najprije porast, a onda pad u razini hormona T3 i fT3 pri vježbanju umjerenog i visokog intenziteta i porast fT4 i T4 pri umjerenom intenzitetu. Mogući razlog porasta TSH-a možda leži u sekreciji hipofize i može namirivati povećanu potrebu periferije za hormonima štitnjače izazvanu tjelovježbom. S druge strane, spora mišićna vlakna koja se koriste prilikom dugotrajnih aktivnosti gdje je važna izdržljivost, izražavaju veću osjetljivost na hormone štitnjače od onih brzih što dovodi do povećanog rada štitne žlijezde.

Unutar fizioloških ograničenja povećanje aktivnosti štitnjače moglo bi se povezati s većom učinkovitošću mehaničkog rada do kojeg dolazi tijekom aktivacije mišića tjelovježbom. Biološki učinci kratkotrajnih promjena u razini hormona štitnjače potencijalno su važni za prilagodbu tijela stresnim ili kataboličkim stanjima.

Sve uočene promjene događaju se unutar normalnih razina hormona štitnjače u zdravog i utreniranog čovjeka i mogu se shvatiti kao manji fiziološki odgovor unutar normalnih razina. No uključivanje netreniranih osoba slabijih kondicijskih sposobnosti sa željom za reguliranjem tjelesne težine ili brzim poboljšanjem kondicijskih sposobnosti u rekreacijski program spinning 3–4 puta tjedno može dovesti do umjerenog poremećaja rada štitnjače koje se ogleda u dugoročnom povećanju razine hormona T3 i T4.

Spinning trening trebalo bi provoditi kontrolirano uz mjerenje pulsa tijekom treninga kako bi se ostvario intenzitet od 70% max. frekvencije srca, jer se najintenzivniji utjecaj na razinu cirkuliranja hormona štitnjače događa upravo pri tom intenzitetu. Pri umjerenom do visokom intenzitetu tako će doći će do povećanja opće razine metabolizma, ubrzanje rada probave te podizanja općeg raspoloženja.

Posebno pažljive moraju biti osobe koje nisu u dobroj kondicijskoj formi kako zbog napora koji je izazvan tjelovježbom ne bi došlo do mogućih tjelesnih komplikacija. Njima se savjetuje postepeno i oprezno povećanje intenziteta treninga od 45% - 70% max. frekvencije srca.

Objavljeno 06.06.2011.