Koža je najveći ljudski organ s nizom funkcija među kojima su pohrana energije, održavanje tjelesne temperature, do zaštite tijela od infekcija te od prekomjernog gubitka tekućine. Na kožu otpada 18% naše tjelesne težine, a sastoji se od sloja živaca, žlijezda i stanica.

Koža je u konstantnom procesu obnavljanja, stvaraju se nove stanice kože i zamjenjuju stare. Mlada koža se rađa u unutrašnjosti te prodire van, a na površini je stara koža (mrtve stanice). Procjenjuje se da svake minute naše tijelo izgubi oko 30.000 stanica, koje se zamijene novima, a svakih mjesec dana se obnovi cijeli epidermis.

Koža se sastoji od tri sloja: epidermisa, dermisa i sloja masti. Epidermis je izrazito tanak sloj koji se sastoji od odumrlih stanica i koji štiti kožu od štetnih tvari. Također, u ovom sloju su melanociti, stanice koje proizvode melanin, kožni pigment, koji određuje boju naše kože.

Dermis sadrži receptore za bol i dodir, čija ticala dosižu do površine kože i mnogih funkcionalnih žlijezda kože: znojnica, lojnica i dlačne folikule u kojima se stvaraju dlake. Ovaj sloj sadrži i žile koje kožu hrane i drže toplom te živce. Sloj masti služi kao izolator tijela protiv vrućine i hladnoće.

Promjene na koži

Promjene na koži mogu se zamijetiti golim okom, mikroskopom ili analizom dijelova kože (biopsijom), te drugim metodama poput pregleda posebnim svjetlima, testovima i sl. Promjene na koži ponekad ukazuju samo na bolesti kože kao organa, no postoje slučajevi kada promjene na koži ukazuju na probleme s nekim drugim dijelom tijela. Stoga, dermatolozi često kod promjena na koži upućuju na preglede drugim specijalistima koji otkrivaju žarišta problema i bolesti.

Kod dijagnosticiranih kožnih oboljenja, koža se liječi ili lokalno ili sistemski. Kod lokalnog se liječenja lijekovi primjenjuju izravno na zahvaćeno područje kože. Pri sistemskoj terapiji lijekovi se daju na usta (peroralno) ili injiciraju (parenteralno) raspodjeljujući se po čitavom tijelu. Rijetko, kada je potrebna visoka koncentracija lijeka u zahvaćenom području, liječnik može injicirati lijek tik ispod kože (intradermalna injekcija).

Bolesti kože

Najčešće bolesti kože su:

• Svrbež
• Površinski poremećaji kože
• Dermatitis
• Upala kože
• Dekubitus
• Infekcije kože
• Poremećaji pigmenta
• Karcinom kože

Svrbež

Svrbež je neugodan osjećaj koji izaziva češanje na iritiranom mjestu. Dugotrajni osjećaj svrbeža, odnosno češanje – može izazvati crvenilo, porezotine i dublje rane na koži.

Uzroci svrbeža mogu biti neka stanja kože ili bolesti koje zahvaćaju cijelo tijelo. Često osjećaj svrbeža izazivaju paraziti, ugrizi kukaca, urtikarija te različite vrste dermatitisa. Također, uzrok svrbeža mogu biti neke kemikalije, alergije ili suha koža. Kod unutarnjih bolesti, svrbež izazivaju bolesti jetre, bubrega, limfomi i leukemija. Također, čest je u kasnim stadijima trudnoće.

Svrbež zahtijeva otkrivanje uzroka te liječenje prema uzroku bolesti, odnosno ovog neugodnog osjećaja. Ako se radi o nadraženosti kože, liječnik će propisati kremu ili losion ili lijekove, po potrebi.

Površinski poremećaji kože

Površinski poremećaji kože odnose se na oštećenja rožnatog sloja kože i dubljih dijelova epidermisa, a uključuju suhu kožu, žuljeve i kurje oči, psorijazu te druga oboljenja. Suhu kožu često izaziva hladno vrijeme ili često kupanje, a liječi se održavanjem bolje vlažnosti kože kremama i mastima.

Žuljevi su područja kože koja, uslijed ponavljanog trljanja, postaju nenormalno debela, dok su kurje oči  zadebljana područja u obliku zrna, koja najčešće nastaju na području nožnih prsta i stopala. Žuljevi i kurje oči liječe se različitim otapalima te odstranjuju skalpelima. Psorijaza je oboljenje kože za koje je karakterisična nakupina koja se ljušti uz prisustvo plakova (uzdignutih površina) različite veličine. Psorijaza se povezuje sa stanjem imuniteta. U početnim fazama psorijaza se liječi kremama, šamponima, te UV zračenjem, dok se jače oblike liječi lijekovima.

Dermatitis

Dermatitis (ekcem) je upala gornjih slojeva kože koja izaziva stvaranje mjehura, crvenilo, oteknuće, cijeđenje tekućine, stvaranje krasta, ljuštenje i obično svrbež.

Dermatitisa postoji više vrsta: kontaktni, kronični, atopijski, seboroični, numularni, zastojni te generalizirani i lokalni. Prema vrsti dermatitisa koji se dijagnosticira, liječnik će propisati potrebnu terapiju, od raznih krema, do lijekova.

Upala kože

Upalni procesi na koži manifestiraju se kao osipi, rane i mjehuri koji se ponekad vrlo brzo povuku, a ponekad mogu biti dugotrajni i po život opasni.

Među kožne upale se ubrajaju osipi uzrokovani lijekovima koji se povuku s prestankom uzimanja tih lijekova, toksične nekrolize, različite eriteme i granuloma anulare. Toksična epidermalna nekroliza je po život opasna kožna bolest pri kojoj se površni sloj kože ljušti u velikim komadima (plahtama).

Eriteme su različite mrlje i izbočine na koži koje mogu biti virusnog porijekla ili pokazatelji nekih drugih procesa u organizmu. Granuloma anulare je kronično stanje kože nepoznata uzroka pri kojem male, čvrste, uzdignute izbočine (čvorići) tvore prsten sa u sredini normalnom ili lagano uleknutom kožom.

Dekubitus

Dekubitus je oštećenje kože (rana) koje nastaje zbog nedostatka krvnog protoka i zbog nadražaja kože iznad kosti gdje je koža bila duže vrijeme pod pritiskom kreveta, invalidskih kolica, sadrenog zavoja, udlage ili drugih tvrdih predmeta.

Dekubitus se najčešće pojavljuje na stražnjici i donjem dijelu kralježnice ili po petama. Dekubitusi se mogu uspješno liječiti ako se primjete u ranoj fazi, no kasniji stadiji su vrlo opasni, čak i smrtonosni.

Infekcije kože

Infekcije može mogu biti različitog porijekla, pa su poznate bakterijske, gljivične, parazitske i virusne infekcije, prema uzroku nastanka. Infekcije kože se mogu spriječiti održavanjem higijenom, a kad nastanu najčešće se liječe kremama i mastima.

Poremećaji pigmenta

Kao što je ranije rečeno, pigment utječe na boju kože. Glavni pigment koji se nalazi u koži je melanin, tamnosmeđi pigment kojeg proizvode stanice (melanociti), raspršene među drugim stanicama u gornjem sloju kože, epidermisu.

Poremećaji vezani uz pigment odnose se na niske ili povišene količine pigmenta koje se očituju kao dijelovi površine kože smanjene ili pojačane pigmentacije. Razlog tome mogu biti upalni procesi u koži, ali i različite druge bolesti ili uzimanje lijekova.

Karcinom kože

Karcinom kože je najčešći oblik raka, ali se većinu tih karcinoma može izliječiti. Najčešće vrste raka kože obično nastaju na mjestima izloženim suncu pa se stoga savjetuje izbjegavanje direktne izloženosti suncu po najvećim vrućinama te korištenje zaštitnih sredstava. Među karcinome kože se ubrajaju karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica, melanom, Kaposijev sarkom i Pagetova bolest.

Rak bazalnih stanica nastaje u najdonjem sloju epiderme, dok onaj pločastih stanica proistječe iz srednjeg sloja epiderme. Ove vrste karcinoma se uklanjaju struganjem, spaljivanjem ili izrezivanjem, ako je otkriven u najranijoj fazi te nije došlo do širenja.

Melanom je karcinom stanica kože koje proizvode pigment (melanociti). Često počinje kao mala pigmentirana izraslina na koži, ali vrlo se brzo širi i zahvaća unutarnje organe.  Ako se na vrijeme otkrije, melanom se odstranjuje kirurškim zahvatom i stopa izlječivosti je 100%, a u slučajevima širenja bolesti stope izliječenja su vrlo niske.

Kaposijev sarkom je karcinom krvnih žila u koži kod kojeg se kancerogene izrasline na koži rastu vrlo polagano i rijetko se šire. Ovaj oblik karcinoma se često ne liječi, a kad se odluči na to liječnici savjetuju smrzavanje, radioterapiju (zračenjem) ili elektrokauteriziranje (razaranje tkiva uporabom električne sonde).

Pagetova bolest najčešće potječe od karcinoma dojke, a radi se o rijetkom obliku kožnog raka koji izgleda poput upaljene, zacrvenjene mrlje na koži (dermatitis); proistječe iz žlijezda u koži ili ispod kože. Liječi ga se kirurški, odstranjivanjem izrasline.

Objavljeno 27.01.2016.