Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
BEST BUY ponuda
Najpopularniji komplet utega i šipki za vježbanje kod kuće. Pogodan za izvođenje više od 100 vježbi. Zaliha je ograničena!
Od dana kada smo rođeni, naš je organizam izložen stalnim "napadima" bakterija, virusa i ostalih patogenih čestica. Bez adekvatne zaštite, svaki od nas vrlo brzo bi podlegao različitim bolestima. Bitku sa različitim patogenima za nas vodi dobro organizirani obrambeni mehanizam koji u zajedničkom imenu - imunosni sustav, i u zajedničkom cilju - zaštita organizma, objedinjuje različite stanice i molekule.
Imunosni sustav je izuzetno dobro prilagodljiv obrambeni entitet koji se sastoji od mnoštva stanica i molekula sposobnih za prepoznavanje i eliminiranje različitih stranih tijela. U razdoblju koje slijedi, organizam će pokazati potrebu za većom pažnjom.
Nakon godišnjih odmora, zaostali poslovi, ili neki novi, neodgodivi naravno, u kombinaciji sa promjenivim jesenskim vremenom neminovno će “uzdrmati” organizam koji će se osloniti na imunosni sustav. Ukoliko obratimo pažnju na hranu koju jedemo i osiguramo našoj obrani (imunosnom sustavu) potrebno “oružje”, naš organizam ostat će zona zatvorena za «neprijeteljsko djelovanje» patogenih čestica.
Stanice imunosnog sustava ovise o nutrijentima koje unosimo
Prehrana utječe na razvoj imunosnog sustava već od razvoja fetusa. Proteini, esencijalne masne kiseline, vitamini, minerali i antioksidansi ključni su za održavanje zdravog imunosnog sustava.
Deficit visokokvalitetnih prehrambenih proteina smanjuje sposobnost organizma da stvara antitijela, važne komponente obrambenog mehanizma te može uzrokovati "nepovratnu štetu" zdravlju sustava. Pokazano je da imunosni sustav može biti značajno ugrožen već pri 25 %-tnoj redukciji unosa proteina. Primjerice, aminokiseline glutamin i arginin nutritivna su terapija pre-operativnih bolesnika jer imaju sposobnost stimulacije imunosnog sustava, navodi Vitaminoteka.
Važno je napomenuti, međutim, da ne igra samo deficit proteina ulogu u odražavanju zdravog imunosnog sustava, omjer aminoskiselina također može imati utjecaj. Stoga, prehrana koja potiče zdravlje imunosnog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, školjkama, divljači.
Riba, osim što je dobar izvor visokokvalitetnih proteina, osigurava i organizmu neophodne, esencijalne masne kiseline - omega-3 kiselina. Prehrana siromašna ovim kiselinama veže se uz kronične upalne te različite autoimune bolesti. Ostali dobri izvori omega – 3 kiselina su laneno sjeme, orasi i zeleno lisnato povrće.
Povrće i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, i u kombinaciji sa ostalim izvorima proteina pružaju adekvatnu zaštitu imunosnom sustavu. Mnogi enzimi u stanicama imunosnog sustava zahtijevaju prisutnost mikronutrijenata da bi postigli svoje optimalno djelovanje. Tako se za pravilan rad našeg obrambenog mehanizma neophodnim smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E. Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Stanice imunosnog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja te zahtijevaju adekvatan unos antioksidansa, primjerice vitamina C, E, karotenioda, flavonoida te selena, koji su komponente antioksidativnih enzimskih sustava.
Ravnoteža oksidansi / antioksidansi je potrebna za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, kao i za održavanje integriteta stanične membrane, proteina, DNA te za normalnu ekspresiju gena. Izvanredan izvor antioksidansa su obojeno voće i povrće, primjerice jagode, borovnice, crni ribiz, mrkve, rajčice...
Hrana koju "ne voli" imunosni sustav
Imunosni sustav nije isključivo uključen u borbu protiv različitih bakterija, virusa, patogena, on biva aktiviran i kada konzumiramo hranu na koju smo alergični ili koju ne podnosimo. Reakcije na alergene u hrani mogu biti brze, anafilaktičke reakcije, ili odgođene reakcije poput osipa, migrena, slabosti, bolova umišićima.. Namirnice koje najčešće izazivaju alergijske reakcije su kikiriki, kravlje mlijeko, soja, no svaka osoba je jedinstvena u svojim intolerancijama i alergijama.
Procesirane namirnice te namirnice koje imaju veće količine pesticida ili konzervansa mogu također biti problematične za imunosni sustav. Toksični metali, primjerice kadmij, olovo i živa imaju imunosupresivno djelovanje.
Najranija istraživanja vezana uz prehranu i imunosni sustav bila su fokusirana na malnutriciju (pothranjenost). Od prije je poznato da su pothranjena djeca izloženija riziku različitih, ponekad i za život opasnih, infekcija. Protein-energetska malnutricija negativno utječe na gotovo sve komponente imunosnog sustava.
Sadašnja istraživanja usmjerena su na proučavanje pojedinih nutrijenata, njihovog deficita i suplementacije na funkciju imunosnog sustava različitih dobnih skupina, osoba različitog socioekonomskog statusa, te osoba sa različitim bolestima i specifičnim stanjima.
I tjelesna aktivnost pomaže
Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito vježbaju oboljevaju rjeđe od osoba čiji tip aktivnosti se definira kao sjedilački. Studije pokazuju da se broj dana bolovanja smanjuje dvostruko kod osoba koje lagano pješače 30 – 45 min, pet dana tjedno. Tijekom umjerene tjelovježbe, koja je definirana kao aktivnost slična laganom hodanju, dešava se nekoliko pozitivnih promijena u imunosnog sustavu. Primjerice, važne stanice imunosnog sustava kruže tijelom u većoj mjeri, a raste i razina imunoglobulina u krvi.
Razina hormona stresa, koji mogu kočiti imunosni sustav, smanjena je tijekom umjerene tjelovježbe. Iako se imunosni sustav nakon tjelovježbe vrlo brzo vraća u stanje u kojem je bio prije tjelovježbe, svako novo vježbanje štiti organizam od infekcija kroz duži period. Stoga je frekvencija tjelovježbe bitan čimbenik koji utječe na jačanje imuniteta.
Da li će netko oboljeti nakon što je u organizam ušla veća količina patogena ne ovisi samo o pravilnoj prehrani i redovitoj tjelovježbi. Neki drugi čimbenici, primjerice starost, pušenje, mentalni stres, nedostatak sna..., također mogu utjecati na narušavanje funkcija imunosnog sustava i povećati rizik od infekcija.
Prema dosadašnjim saznanjima, dobra funkcija imunosnog sustava može se održavati redovitom tjelovježbom, dobro izbalansiranom prehranom, izbjegavanjem stresa i kroničnog umora te osiguravanjem kvalitetnog sna.
I na kraju, potrebno je napomenuti da funkcija imunosnog sustvava može biti oslabljena i tijekom niskog kalorijskog unosa i prebrzog gubitka tjelesne mase, stoga, da bi se održao dobar imunitet, tjelesna masa se mora smanjivati postepeno.
Objavljeno 07.10.2006.