Godinama se kod kupnje plastičnih posuda za hranu i piće naglašava samo jedno pravilo: „Uvijek kupuj ono koje na sebi sadrži oznaku „BPA-Free“!“ No, jesmo li se kupnjom plastike s tom oznakom zaista zaštitili od štetnog utjecaja koji ovaj materijal može imati na hranu i piće za ljudsku uporabu?

Što je BPA?

BPA (bisfenol A) je estrogenu nalik komponenta koja se često koristi u proizvodnji plastičnih posuda. Primjerice, posude napravljene za korištenje u mikrovalnim pećnicama često sadrže BPA. BPA, potvrđeno je studijama, povećava opasnost od disfunkcije jajnika kod žena, potiče pretilost, utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma prostate. BPA je posebno opasan za trudnice zbog negativnih utjecaja na razvoj fetusa.

Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ pri čemu se umjesto ove štetne kemikalije koriste neke alternative. No, znanstvenici ističu da ni BPS (bisfenol S), koji se koristi kao zamjena za BPA nije ništa manje štetan za zdravlje ljudi.

BPS kao zamjena za BPA

Studija koju su proveli Mao i sur fokusirala se na posteljicu miševa. Naime, posteljica je poput „povijesne snimke“ svega čemu je fetus izložen tijekom trudnoće, ali i način prijenosa svega čemu je trudnica izložena na fetus, poput štetnih čestica.

„Sintetičke kemikalije poput BPS mogu proći kroz posteljicu, pa sve što postoji u krvotoku trudnice, može dospjeti i do fetusa u razvoju. Posteljica kod miševa vrlo slično funkcionira kao kod ljudi pa se lako može zaključiti da bi BPS jednako mogao prijeći s trudnice na fetus i u slučaju ljudi.

Znanstvenici dodaju da posteljica služi kao glavni izvor serotonina za razvoj mozga fetusa i kod miševa i kod ljudi. Iako je serotonin obično povezan s osjećajem sreće, prirodna je kemikalija koja može utjecati na čovjekove funkcije, uključujući njihove emocije i fizičke aktivnosti poput spavanja, jedenja i probave hrane.

"Posteljica reagira i na prirodne i na sintetičke kemikalije koje tijelo pogrešno tumači kao prirodne kemikalije, ali nema sposobnost ublažavanja štetnih učinaka takvih industrijskih kemikalija," ističu autori ove studije.

"Što je još važnije, ove kemikalije imaju sposobnost snižavanja proizvodnje serotonina u posteljici. Niže razine serotonina mogu ugroziti razvoj mozga fetusa, jer se za to kritično vrijeme razvoja mozak oslanja na placentu da proizvodi serotonin. Dakle, izloženost BPA ili čak njegovoj zamjeni BPS-u tijekom razvoja fetusa može dovesti do dugogodišnjih posljedica po zdravlje kasnije čovjeka.", stoga pokušajte svu plastiku u domaćinstvu zamijeniti staklenim posudama kako biste izbjegli sve moguće štetne učinke, a pogotovo na ovo obratite pažnju tijekom trudnoće.

Reference:

1. Mao J, Jain A, Denslow ND, Nouri MZ, Chen S, Wang T, Zhu N, Koh J, Sarma SJ, Sumner BW, Lei Z, Sumner LW, Bivens NJ, Roberts RM, Tuteja G, Rosenfeld CS. Bisphenol A and bisphenol S disruptions of the mouse placenta and potential effects on the placenta–brain axis. Proceedings of the National Academy of Sciences, 2020; 201919563

Objavljeno 27.02.2020.