Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

Ozljede rotatorne manžete - kako nastaju i kako ih liječiti?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Ako ste doživjeli nekakav oblik boli u ramenu vjerojatno ste se susreli s ozljedom rotatorne manžete i neugodnostima koje ona donosi sa sobom. Nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje odjeće ili dohvaćanje stvari s visoke police česti su simptomi koji se javljaju kod ove ozljede.

Anatomija

Rotatornu manžetu čine četiri mišića koja polaze s lopatice i spajaju se na glavu nadlaktične kosti: subscapularis, infraspinatus, supraspinatus, teres minor. Glenohumeralni zglob kuglasti je zglob koji se sastoji od glave nadlaktične kosti (humerusa) i plitke glenoidne površine na lopatici.

Jako je mobilan i zbog toga ima puno stabilizatora koji osiguravaju normalnu funkciju ramena. Rotatorna manžeta ima ulogu dinamičkog, dok su kapsula, labrum i glenohumeralni ligamenti statički stabilizatori.

Struktura i funkcija

Rotatorna manžeta sudjeluje u pokretima abdukcije, unutarnje i vanjske rotacije osiguravajući da glava nadlaktične kosti ne iskoči iz glenoidne površine. Iako djeluju kao cjelina, svaki od mišića rotatorne manžete preuzima glavnu ulogu prilikom izvođenja pojedinog pokreta:

  • subscapularis: unutarnja rotacija ramena
  • infraspinatus i teres minor: vanjska rotacija ramena
  • supraspinatus: abdukcija (primarno) i vanjska rotacija

Vrste ozljeda i simptomi

Tetive mišića rotatorne manžete osjetljive su na kompresijske sile zbog čega su podložne raznim ozljedama i upalnim procesima. Ozljeda rotatorne manžete jedan je od češćih uzroka bolova u ramenu koji se mogu pojačati kada se ruka nalazi u položaju iznad glave, odnosno pri 60-120 stupnjeva u abdukciji. Neki od simptoma mogu biti i pojava boli prilikom češljanja, oblačenja odjeće ili tijekom noći ako se spava na strani ozlijeđenog ramena, smanjenje opsega pokreta u ramenu, gubitak snage u ruci i osjećaj preskakanja u određenim položajima.

Simptomi mogu biti akutni, najčešće se javljaju kod mlađih osoba kao rezultat traume ramena ili značajnog prenaprezanja (npr. pad na ispruženu ruku), i kronični, koji se javljaju kao rezultat opetovanog ponavljanja pokreta ili degenerativnih promjena koje se događaju s godinama. Testovima se utvrđuje o kojoj se vrsti ozljede rotatorne manžete radi i na temelju toga se određuje protokol liječenja.

Najčešće ozljede rotatorne manžete su:

  • tendinopatija: akutno ili kronično stanje koje je rezultat upale hvatišta tetiva i popraćeno je pojavom boli u području i oko hvatišta. To je česta ozljeda koja pogađa plivače, tenisače i sportaše koji se bave bacačkim aktivnostima, kao i osobe sa zanimanjima gdje je čest položaj ruke iznad glave, npr. soboslikar, zidar i slično. Uzroci mogu biti degenerativne promjene povezane sa starenjem, trauma, opetovane radnje i prekomjerna upotreba.
  • bursitis: upala burse, vrećice vezivnog tkiva koja je ispunjena tekućim sadržajem koji štiti rotatornu manžetu. Smještena je između glave nadlaktične kosti i vrha ramena, olakšava gibanje zglobnih tijela i smanjuje trenje između njih. Do upale dolazi opetovanim ponavljanjem pokreta ili infekcijom.
  • sindrom sraza ramena (impingement): najčešća ozljeda rotatorne manžete, uzrok je između 44 i 65% svih prisutnih bolova u ramenu. Do ozljede dolazi kada se mišići ukliješte i oteknu u prostoru između kosti ruke i lopatice, a daljnjem razvoju bolova doprinose povećanje pritiska i smanjenje protoka krvi u tom dijelu. Mišići se mogu ukliještiti i oteći prilikom velikog naprezanja i prekomjernog opterećenja, kao i trenja mišića o kosti.
  • puknuće tetive rotatorne manžete: može biti djelomično ili potpuno. Mnogo je faktora koji mogu uzrokovati ovu ozljedu, a kao najčešći se navode impingement ramena, degenerativne promjene rotatorne manžete i preopterećenja tetiva kroz duži period. U najviše slučajeva puknuće se događa na tetivi supraspinatusa kao djelomično, a može prerasti u potpuno uključujući čak sva četiri mišića.
  • degenerativne promjene na kostima ramena: stvaraju se kada tetive rotatorne manžete prelaze po kosti lopatice, može doći do pojave kalcifikata na kostima koje mogu izazvati upalne procese na tetiva rotatorne manžete.

Liječenje i rehabilitacija

Ako bol u ramenu potraje duže od nekoliko dana, nije naodmet otići na liječnički pregled gdje će se testovima utvrditi o kojoj se vrsti ozljede rotatorne manžete radi i na temelju toga odredit će se protokol liječenja. U najvećem broju slučajeva operativni zahvat nije potreban već se pristupa konzervativnom liječenju koje uključuje:

  • odmor tijekom kojeg će se smanjiti upalni procesi, u nekim slučajevima bit će nužno nošenje imobilizacijske marame zbog dodatne zaštite i opuštanja
  • prilagodba aktivnosti koja je dovela do razvoja upalnih procesa
  • fizikalnu terapiju čiji je cilj jačanje mišića rotatorne manžete i povratak punog opsega pokreta u ramenu, ujedno ima i preventivnu ulogu u sprječavanju ponovne pojave ozljede
  • protuupalni lijekovi, npr. ibuprofen, kojima se smanjuje bol i upalni procesi
  • injekcije kortikosteroida propisuju se kada protuupalni lijekovi ne pomažu

Kod većih puknuća tetiva preporučuje se artroskopska operacija kako bi se spriječilo daljnje povlačenje tetiva i oštećenje i atrofija mišića. Nakon toga slijedi fizikalna terapija kako bi se mišićima vratio opseg pokreta i normalna funkcija. Uspješnost liječenja je velika ako se na vrijeme prepozna problem i odmah krene s tretmanom, međutim može do ponovnih problema ako se ne promijeni obrazac pokreta koji je prvotno i doveo do ozljede.

Preventivnim djelovanjem se može spriječiti razvoj kroničnih ozljeda rotatorne manžete:

  • prepoznavanje obrazaca pokreta koji su uzrok razvoj upalnih stanja i njihova promjena
  • jačanje mišića rotatorne manžete
  • dovoljno odmora prilikom izvođenja opetovanih kretnji koje dovode do razvoja upalnih stanja

Reference:

  1. Maruvada, Smita & Madrazo-Ibarra, Antonio & Varacallo, Matthew. (2020). Anatomy, Rotator Cuff.
  2. Cicak, Nikola & Klobucar, Hrvoje & Medančić, N.. (2015). Rotator cuff injury. Medicina Fluminensis. 51. 7-17.

Objavljeno 23.03.2024.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!