Prevencija sportskih ozljeda

Sport i bavljenje sportom osim zdravog života nose sa sobom i svoju drugu stranu, a to su neželjene ozljede profesionalnog ili rekreativnog sportaša čija je posljedica privremeno ili trajno uklanjanje sa sportskih terena.

Ozljede ligamenta, zglobova koljena i skočnog zgloba javljaju se u sportovima gdje su učestale brze promjene smjera kretanja i doskoci. Sportovi kao što su tenis, gimnastika, plivanje teže ka prevenciji ozljeda ramena, lakta i ručnog zgloba. Kako bi se smanjile ozljede potrebna je konstantna edukacija o mehanizmima ozljeđivanja i pravilno izvođenje vježbi.

Najčešće su ozljede koljena i skočnog zgloba posebno ozljede prednjeg križnog ligamenta koljena. One nastaju zbog slabe mišićne strukture i manjka koordinacije. Kako su ozljede donjih ekstremiteta češće posebnu pažnju treba posvetiti prevenciji ozljeda (ozljede prednjeg križnog ligamenta 4-6 puta su češće kod žena nego kod muškaraca).

Kako bi prevencija ozljeda bila kvalitetna, neophodno je vježbe provoditi kvalitetno i svakodnevno, najmanje 3x tjedno.

Prevencija ozljeda u osnovi kreće od kvalitetnog zagrijavanja i istezanja (postiže se elastičnost mekih struktura), odmjerenih vježbi jakosti, vježbi ravnoteže, vježbi agilnosti (kretanje-promjene smjera kretanja), vježbi istezanja i kontrole umora.

Preventivni trenažni proces provodi se sukladno potrebama sportaša, dobi i vrsti sporta. Potrebno je precizno izvođenje vježbi, osobito u fazi usvajanja. Informacije o nepravilnom izvođenju vježbi ili položajima tijela treba korigirati. Važno je usvojiti pravilno izvođenje vježbi promjene smjera kretanja (razmak stopala, ramena, težište na stopalima). U slučaju kada dođe do umora vježbu treba prekinuti (odmor, relaksacija).

Kod preventivnog treninga treba osigurati stalnu progresiju opterećenja:

• u vježbama snage treba osigurati progresivno povećanje opterećenja
• u treningu s opterećenjem vježbe imaju cilj ojačati sve velike mišićne skupine u punom opsegu pokreta
• u vježbama agilnosti treba stalna progresija od kretanja u jednoj ravnini do više ravnina (naprijed, nazad, desno, lijevo) i kombinacija sa skokovima i iznenadnim promjenama smjera kretanja
• vježbe ravnoteže: veći intenzitet mijenjanja položaja ruku, zatvaranje očiju, narušavanje ravnoteže (dobacivanjem lopte)
• trening brzine: trčanje po pokretnoj traci, opterećenje elastičnim trakama

Vježbama jačanja utječe se na dobru ravnotežu jakosti svih mišića, kako opterećenje pojedinih dijelova tijela ne bi uzrokovalo ozljedu ili oštećenje. Aerobnim vježbama (trčanje, bicikl) postiže se bolja izdržljivost. Pravilna sportska obuća ima veliku ulogu u smanjivanju ozljeda.

U svakom sportu neprilagođenost treninga, nepravilno zagrijavanje i istezanje, nedostatak snage, izdržljivosti i agilnosti dovodi do manjih ili većih ozljeda stoga je preventivni trenažni proces neophodan.

Zbrinjavanje sportskih ozljeda

Pravovremeno i adekvatno liječenje svih oblika ozljeda izuzetno je važno. Često sa događa da se zanemare male ozljede, a ne liječenje takvih uzrokuje druge, veće ozljede ili oštećenja.

U većini slučajeva kod sportskih ozljeda u samom žarištu ozljede nastaje krvarenje i stvaranje hematoma (otekline).

Osnovnom zbrinjavanju pristupa se odmah nakon ozljede i primjenjuje se u prvih 48h po načelu RICE.

RICE u prvih 48h

R (rest) pošteda

I (ice) hlađenje

C (compression) kompresija

E (elevation) elevacija

Pravilna primjena osnovnog načela zbrinjavanja - RICE, smanjit će oteklinu i bolnost ozlijeđenog segmenta, pridonijeti bržem i boljem funkcionalnom rezultatu rehabilitacije. Teške ozljede trećeg stupnja zahtijevaju operacijsko liječenje i rehabilitaciju prema vrsti i težini operativnog zahvata u suradnji sa liječnikom operaterom.

Osnovni pristup rehabilitaciji sportskih ozljeda

Rehabilitacija sportskih ozljeda prvog i drugog stupnja provodi se na principu individualnog pristupa fizioterapeuta pacijentu prema statusu (profesionalni sportaš, rekreativac) uz korištenje konzultacija medicinske dokumentacije.

Rehabilitacija se provodi u etapama:

• aktivno potpomognute vježbe i vježbe istezanja
• postupno uvođenje povećanja intenziteta i trajanja vježbi
• postupno povećanje opterećenja
• postupno uvođenje vježbi agilnosti (promjena smjera kretanja)
• povratak treningu na nižoj razini

Ozljede određenog segmenta zbog kompenzacije (poštede tog segmenta) dovode do nepravilnih asimetričnih kretnji i mogućnosti izbijanja problema na nekom drugom području (npr. muskulatura kralježnice) tako da pažnju treba usmjeriti i na funkcionalnost cijelog tijela.

Neizostavni dio svakog programa je svakodnevna evidencija tijeka rehabilitacije kroz fizioterapeutsku dokumentaciju, dobra edukacija pacijenta za provođenje vježbi kod kuće kao dopuna trenažnom programu, kako bi se što kvalitetnije došlo do željenih rezultata. Edukacija o korištenju bandaža u pripremi sportaša za trening je važna jer one stabiliziraju zglob u slučaju da je zglob nestabilan.

Prerani povratak u maksimalno opterećenje dovodi do ponovnog ozljeđivanja istog ili drugog segmenta, te je važno da nakon rehabilitacije, sportaš uđe u postupna opterećenja prilagođena prethodnoj ozljedi.

Cilj je pravilno i potpuno izliječiti ozljedu i omogućiti povratak sportskim aktivnostima.

Andreja Jasić je fizioterapeut u Poliklinici Arithera Comfort, Petrova 128, Zagreb.

Objavljeno 02.03.2011.