Psorijaza je upalna bolest koja pogađa 1-5% svjetskog stanovništva, a češće od nje oblijevaju ljudi svjetlije kože. Prema godinama, češće pogađa osobe u rasponu 16–22 i 57–60 godina, ali možete pogoditi ljude svih dobi.

Uzroci psorijaze

Uzrok psorijaze je zasad nepoznat, ali često se povezuje s okolišnim utjecajem, određenom traumom, infekcijom ili nekom vrstom lijekova. Također, genetika može imati značajan utjecaj na razvoj psorijaze. Čak trećina osoba koje boluju od psorijaze ima zabilježene slučajeve oboljelih u svojoj obitelji.

Većina identificiranih gena koje se povezuje s razvojem psorijaze odnosi se na imunološki sustav, osobito glavni kompleks histokompatibilnosti (MHC) i T stanice. Genetičke studije su vrijedne zbog njihove sposobnosti da identificiraju molekularne mehanizme i putanje za daljnje istraživanje i potencijalne ciljne lijekove koji bi liječili ovu bolest.

Također, potvrđeno je da pretile osobe imaju veći rizik obolijevanja od psorijaze, a i oboljeli od psorijaze koji imaju višak kilograma imaju češće gore simptome od osoba koje nemaju prekomjernu težinu.

Simptomi psorijaze

Psorijaza je autoimuna bolest koju karakteriziraju dijelovi s vidljivim promjenama na koži. Ove promjene su najčešće crvene boje, izazivaju svrbež te su ljuskaste u grube pod prstima. Od osobe do osobe, psorijaza može varirati od malih, lokaliziranih zahvaćenih mjesta, do potpune prekrivenosti tijela.  

Psorijaza nije zarazna, a dijagnoza se temelji na znakovima koji se manifestiraju na koži i simptomima koji su s njima povezani.

Biopsija je rijetko potrebna te ne mora imati dijagnostičku vrijednost. Bolest se klasificira kao blaga, umjerena ili teška, uglavnom na osnovi uspješnosti bolesnika da se nosi s bolešću (utjecaj promjena na bolesnikov svakodnevni život).

Kako stoji u MSD Priručniku dijagnostike i terapije, liječenje psorijaze obuhvaća emolijense, salicilnu kiselinu, ugljeni katran, antralin, kortikosteroide, kalcipotriol, tazaroten, metotreksat, retinoide, imunosupresive, imunoterapeutike i liječenje svjetlošću.

Prehrana osoba oboljelih od psorijaze

Više studija je proučavalo utjecaj prehrane na smanjenje simptoma psorijaze. Savjetuje se u prehranu uključiti ribe hladnih voda, u koje se ubrajaju divlji losos, haringa i skuša. Maslinovo ulje, mahunarke, povrće, voće i cjelovite žitarice također trebaju dobiti svoje mjestu na jelovniku.

S obzorom da je psorijaza upalna bolest, preporučljivo je pojačati unos hrane koja ima antiupalna svojstva, a ona uključuje voće i povrće, posebno bobičasto voće i zeleno lisnato povrće. Čak i začini mogu učiniti pozitivan pomak: timijan, lovor, kim i đumbir su na listi poželjnih.

Također, potvrđeno je da suplementiranje ribljim uljem posebno obogaćenim eikosapentaenskom kiselinom (EPA) i dokozaheksenskom kiselinom (DHA) pozitivo utječe na smanjenje simptoma ove bolesti.

Antioksidansi poput vitamina C, vitamina E, beta karotena i selena pomažu u smanjenju simptoma psorijaze.

Osobe koje boluju od psorijaze imaju povećan rizik oblijevanja od celijakije, pa se savjetuje krenuti s bezglutenskom prehranom.

Preporučljivo je smanjiti unos alkohola, mliječnih proizvoda i crvenog mesa. Ni prerađevine, rafinirani šećeri i gazirani napici ne bi trebali biti na popisu namirnica oboljelih od psorijaze.

Više o prehrani oboljelih od psorijaze pročitajte u članku: 

Psorijaza - kako hranom i dodacima prehrani smanjiti simptome bolesti?

Objavljeno 03.08.2018.