Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
BEST BUY ponuda
Najpopularniji komplet utega i šipki za vježbanje kod kuće. Pogodan za izvođenje više od 100 vježbi. Zaliha je ograničena!
Teniski lakat je sindrom prenaprezanja koji zahvaća područje lakta, a glavna karakteristika mu je bol s vanjske strane lakta. Sindrom se uglavnom javlja kod ljudi između 30. i 50. godine života, kod sportaša (najčešće kod tenisača) i kod osoba koji u svom radu ponavljaju pokret rotacije podlaktice ili preopterećuju podlaktične mišiće kao soboslikari, daktilografi, zidari, vrtlari, postolari, zubari, kirurzi, violinisti, gitaristi, pijanisti itd. U 75 % slučajeva se javlja na dominantnoj ruci.
Anatomija teniskog lakta
Lakatni zglob (atriculatio cubiti) je složeni zglob s tri zglobna tijela unutar zglobne čahure, a čine ga tri zgloba:
- articulatio humeroradialis (zglob nadlaktične kosti i kosti podlaktice – radijalna kost)
- articulatio humeroulnaris (zglob nadlaktične kosti i kosti podlaktice – ulnarna kost)
- articulatio radioulnaris proximalis (zglob kostiju podlaktice)
Na distalnom kraju humerusa (nadlaktične kosti) nalazimo medijalno epicondylus medialis i lateralno manji epicondylus lateralis. To su male izbočine s kojih uglavnom polaze podlaktični mišići, pokretači šake i podlaktice, a zahvaćene su kod sindroma teniskog lakta. Bol kod ovog sindroma javlja se s vanjske strane lakta, odnosno u području epicondylus lateralis. Kod sindroma teniskog lakta dolazi do oštećenja tetiva, mišića ili njihovog koštanog polazišta.
Uzrok teniskog lakta
Čest pokret rotacije podlaktice kao primjerice pokreti servisa ili backenda u tenisu, kružni pokreti pri češljanju, bojanje zidova, odvijanje i slično dovode do mehaničkog preopterećenja vanjskog koštanog polazišta mišića te kao što je ranije spomenuto dolazi do oštećenja hvatišta mišića i samih mišića u području lateralnog epikondila.
Simptomi
- Bol u području lateralnog epikondila (vanjska strana lakta)
- Izražena bol pri pritisku u području lateralnog epikondila
- Bol koja se širi i u druge dijelove ruke oko područja lakta
- Bol se pojačava kod hvatanja šakom ili opružanja prstiju
- Pojačavanje boli tijekom aktivnosti rukom
- Oticanje zgloba se vrlo rijetko javlja
Liječenje
Liječenje je najvažnije početi kod najranijih simptoma.
Početni stadij
U početnom stadiju javlja se bol u području lakta s njegove vanjske strane. Bol nestaje nakon odmora i javlja se samo kod aktivnosti. Potrebno je smanjiti mehaničko prenaprezanje, odnosno odmoriti se od aktivnosti koja uzrokuje bol. Potrebno je provoditi ciljano istezanje i jačanje mišića.
Ovih 7 vježbi vam može uvelike pomoći u ovoj najranijoj fazi, a poželjno ih je provoditi i kao preventivne vježbe ako vam opis posla obuhvaća opetovane rotacije podlaktice. Kod prvih simptoma vježbe je poželjno provoditi 4 do 6 tjedana. Svako istezanje zadržite 15 sekundi i ponovite ga 2 do 3 puta, 5 puta kroz dan. Preporuča se i masaža koja će obuhvatiti meka tkiva podlaktice, nadlaktice te područje oko ramena.
Istezanje ekstenzora šake
Obuhvatite rukom šaku s nadlanične strane i pritisnite je prema dolje, tako da osjetite istezanje u mišićima smještenima na gornjoj strani podlaktice.
Istezanje fleksora šake
Okrenite sada stražnju stranu podlaktice prema gore i usmjerite prste prema podu. Lagano pritisnite s drugom rukom dlan šake dok ne osjetite istezanje mišića koji su sada s gornje strane, inače su to mišići sa stražnje strane podlaktice.
Jačanje ekstenzora šake
Postavite podlakticu na rub stola, tako da možete flektirati šaku u ručnom zglobu. Dlan je usmjeren prema podu. S opterećenjem u šaci izvedite ekstenziju ručnog zgloba i zadržite 2 do 3 sekunde. Ovom vježbom jačaju se prednji podlaktični mišići.
Jačanje fleksora šake
Postavite podlakticu na rub stola kao i u prethodnoj vježbi, ali tako da vam je dlan okrenut prema stropu. S opterećenjem u šaci izvedite fleksiju u području ručnog zgloba i zadržite 2 do 3 sekunde. U ovoj vježbi jačaju se donji stražnji mišići podlaktice.
Jačanje devijatora šake (mišići koji pomiču šaku lijevo desno)
Postavite podlakticu na rub stola s palcem usmjerenim prema gore. Zadržite 2 sekunde u položaju kada podignete palac prema gore.
Jačanje pronatora i supinatora podlaktice
Položaj je jednak kao i kod prethodne vježbe. Mijenjajte položaj šake tako da palac okrećete gore i dolje. Vježbu prestanite raditi ako se pojavi bol.
Akutna faza
U ovoj fazi bol ne prestaje nakon aktivnosti i postoji mogućnost pojave otekline u području lakta. Potrebno je najprije sanirati upalu (ako postoji) pomoću ledenih obloga, elektroterapije, magnetoterapije, lasera i drugih načina protuupalne terapije. Osim vježbi istezanja preporuča se i mirovanje te ponekad nošenje ortoza i udlaga. Svakako se preporuča masaža koja obuhvaća meka tkiva podlaktice, nadlaktice, ramena i ramenog pojasa.
Kronična faza
Nakon operacije će trebati 3 do 6 mjeseci da se vrati potpuni pokreti i snaga u području podlaktice. Vježbe jačanja i istezanja se preporučuju provoditi godinu dana. 2 do 6 tjedana nakon operacije moći ćete rukom obavljati svakodnevne radnje, a sport koji obuhvaća pokrete podlakticom moći ćete nakon rehabilitacije prakticirati najranije nakon 4 mjeseca (izglednije nakon 6 mjeseci) od operacije. Tijekom aktivnosti preporuča se nositi steznik, a nakon aktivnosti važno je istegnuti mišiće podlaktice.
Objavljeno 10.08.2016.