Srčane bolesti su, uz novotvorevine ili tumore i bolesti pluća, tj. dišnog sustava, najmasovniji „ubojice“ pučanstva.

Razvijenije zemlje svijeta dokazano „vode“ na ljestvici broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti unatoč svijesti o brizi za zdravlje i educiranosti, a posljedica su nezdravog načina života; prije svega neumjerenosti u jelu i piću – konzumaciji nezdrave hrane i pića, slaboj tjelesnoj aktivnosti i visoke razine stresa.

Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine smrtnost od tih bolesti porasti sa sadašnjih 17,9 milijuna na 23 milijuna. Od kardiovaskularnih bolesti u Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi, što čini 45% svih umrlih.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrtnosti, od kojih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih, prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti kod 50,1% žena i 39,7% muškaraca.

Donosimo pet najčešćih bolesti srca i savjete kako ih izbjeći pravilnim načinom života.

1. Infarkt miokarda

Spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedostatne prokrvljenosti tkiva. Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog života. Posljedica je nedostatak tjelesne aktivnosti, povećanog unosa soli, masti i šećera, prehrane siromašne omega 3 masnim kiselinama i ovisnosti kao što su pušenje i alkoholizam te stres uslijed kojeg dolazi do povišenog krvnog tlaka i oslobađanja negativnih kemijskih spojeva i kolesterola.

Tjelesna aktivnost smanjuje upalne čimbenike u organizmu, a uz ostale mišiće, jača i srčani mišić sam po sebi, regulira i smanjuje krvni tlak te jača cjelokupan organizam. Sol povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje viška tekućine u tkivima i sužava krvne žile pa predstavlja opasnost od začepljenja i infarkta. Šećer se može pretvoriti i skladištiti u obliku masti, a mast se taloži na stjenkama krvnih žila i čini ih sve užima i neprohodnijima.

Ovisnosti poput alkohola i dima cigareta koji osim nikotina ima i još preko 4000 štetnih, otrovnih spojeva, osim „sitnice“ koju čine unoseći otrovne spojeve kojima truju i ubijaju stanice vašeg organizma povećavaju krvni tlak naočigled.

Prestanite pušiti odmah ukoliko to činite, konzumaciju alkohola ograničite na čašu crnog vina iza ručka, izbacite bijelo brašno i njegove proizvode, masnoću životinjskog podrijetla, povećajte unos plave masne ribe, bogate omega 3 masnim kiselinama i maslinovog ulja, izbacite šećer iz upotrebe, a zamijenite ga minimalnim količinama ječmenog slada ili meda, uključite tjelovježbu u svakodnevni život, naročito aerobne, kardio vježbe, tipa brzog hodanja ili trčanja.

Redovitom tjelovježbom najbolje ćete reducirati stres uz neke od samo vama svojstvenim metodama opuštanja, poput masaže, aromaterapije, bavljenje omiljenim hobijima, boravljenju na svježem zraku i smanjenju radnih sati tjedno.

2. Abnormalnosti i oštećenje srčanih zalizaka 

Uzrokuje šumove na srcu. Postoji nekoliko vrsti šumova na srcu, a to su: šum aortalne stenoze, šum aortalne insuficijencije, šum mitralne insuficijencije i šum mitralne stenoze. Najveći broj oštećenja srčanih zaslistaka uzrokuje reumatska vrućica, a uzrokuje ju streptokokni toksin, a postojanje preostalog dijela uglavnom je urođeno.

Oštećeni zalisci liječe se kirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.

3. Angina pectoris

Nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl. Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.

Prevencija ove bolesti je u djelovamju na hipertenziju, pravilnom prehranom, tjelovježbom i u krajnjem slučaju ljekovima, sprečavanje anemije konzumacijom namirnica bogatih željezom, kontroliranje dijabetesa i sprečavanje njegovog možebitnog nastanka, smanjivanje povišene masnoće u krvi i njeno reguliranje pravilnom prehranom, prije svega konzumacijom masnoće biljnog podrijetla i izbacivanjem prženje hrane s jelovnika.

Kontrola štitnjače također uzrokuje rano otkrivanje nekih bolesti štitnjače koje su odgovorne za pojavu angine. Veliki značaj ima prevencija daljnjih napada i operacijsko liječenje kod već postojećih stanja.

4. Aritmije

Nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i pojavnost kod potpuno zdravog srca. To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi.

Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa tijekom sna. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.

Bolesna stanja koja uzrokuju aritmije su infarkt, angina pectoris, promjene u sastavu elektrolita, hipertireoza, hipotireoza, hipoadrenalinizam, hiperkalijemija, hipokalijemija. Lijekovi koji uzrokuju aritmiju mogu biti srčani glikozidi, simpatolitika ili parasimpatomimetika. Aritmije mogu biti atrijska fibrilacija, ventrikularna fibrilacija, atrioventrikularni blok, ekstrasistole, paroksizmalna tahikardija i Wolf-Parkinson-Whiteov sindrom.

Na aritmije srca djeluje se ovisno o vrsti; primjerice, ekstrasistole mogu biti bezazlene, najčešće su uzrokovane psihički ili zbog djelovanja nikotina ili kofeina, neke su uzrokovane poremećenom ravnotežom među elektrolitima ili npr. nedostatkom kalija ili njegovim viškom, a neke su uzrokovane infarktom miokarda ili strujnim udarom i pomoći se može samo elektrošokovima.

5. Prirođene srčane anomalije

Najčešće se liječe kirurškim putem ili ukoliko su blaže, odnosno, nalaze se na desnom dijelu srca gdje su tlakovi manji, moguće je živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati pravilnom prehranom, niti ih se može u potpunosti izliječiti s lijekovima.

Najčešće nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko majka ima neku infekciju koja na to utječe, a mogu nastati i kasnije.

Objavljeno 02.12.2019.