Multi Kids - 50 gumenih bombona
Multi Kids je vitaminski kompleks u obliku gumenih bombona za djecu.
- 11,49 €
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Najpopularniji komplet utega i šipki za vježbanje kod kuće. Pogodan za izvođenje više od 100 vježbi. Zaliha je ograničena!
U zadnjih godinu dana vrlo često slušamo savjete i upute kako moramo jačati imunitet i kako moramo jesti i kretati se tako da doprinosimo svome imunitetu koji je zid obrane organizma od različitih vrsta bolesti. No, kako to točno hranom možemo pozitivno ili negativno utjecati na svoj imunitet?
Odgovor na to pitanje potražite u nastavku članka:
Imunološki sustav složena je mreža (Marshall i sur.) koja neprestano radi na zaštiti tijela od antigena koji su povezani s patogenima, uključujući bakterije, toksine, parazite i viruse. Imunološki sustav nudi dvije linije obrane: urođeni imunitet i adaptivni imunitet.
Urođeni imunitet prva je linija obrane i sastoji se od fizičkih barijera, poput kože i sluznice te kemijske i stanične obrane. Urođeni imunološki sustav je nespecifičan jer reagira na isti način na sve strane napadače.
Ako je urođeni imunološki sustav neučinkovit protiv potencijalne prijetnje, adaptivni imunološki sustav preuzima kontrolu nad njim.
Adaptivni imunološki sustav sastoji se od specijaliziranih krvnih stanica i proteina koji ciljaju specifični uzrok infekcije. Adaptivni imunološki sustav ima "memoriju", zbog čega tijelo osobe postaje imuno na određene bolesti nakon početne izloženosti.
Imunološki sustav osobe mora dobro funkcionirati kako bi ostao zdrav. Određene bolesti, lijekovi i način života, poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola (Yamaguchi), mogu negativno utjecati na imunološku funkciju.
Istraživanja pokazuju da i prehrana može značajno utjecati i na imunološko zdravlje.
Studije (Venter i sur) sugeriraju da prehrana osobe utječe na njezin imunološki sustav, kao i na sve druge aspekte zdravlja. Na primjer, prehrana može utjecati na mikrobiom, funkciju crijevne barijere, upalne procese i funkciju bijelih krvnih stanica, što sve utječe na imunološku funkciju.
Prehrambene navike i pojedinačna hrana povezuju se s povećanim rizikom od bolesti, većim rizikom od alergije i oslabljenim imunološkim odgovorom.
Prehrana zapadnog tipa obično sadrži visoku razinu zasićenih masnoća, ultra prerađenu hranu, dodani šećer i sol i ukupne kalorije. Ova prehrana često sadrži malo namirnica koje vežemo uz bolje zdravlje, poput povrća, voća i masne ribe, a snažno je povezana s povećanim rizikom od kroničnih bolesti. Istraživanja sugeriraju da prehrana zapadnog tipa izaziva upalu i mijenja funkciju imunološkog sustava, potičući razvoj bolesti.
Suprotno tome, prehrana bogata cjelovitom hranom, poput povrća, voća, orašastih plodova, mahunarki i plodova mora, te siromašna ultra prerađenom hranom može smanjiti rizik od bolesti i promovirati zdravu imunološku funkciju.
Uz to, nedostatak hranjivih sastojaka bitnih za imunološku funkciju, uključujući vitamin D, cink i vitamin C, također mogu utjecati na imunološki odgovor. Nedostaci pojedinih nutrijenata češći su kod onih koji jedu ultraprerađenu prehranu s malo cjelovite, nutritivno bogate hrane.
Iako je jasno da odabir prehrane utječe na cjelokupno zdravlje, uključujući imunološku funkciju, interakcija između prehrane i imunološkog zdravlja vrlo je složena. Znanstvenici još uvijek nisu suglasni u odgovoru kako hrana koju osoba konzumira može pomoći ili naštetiti imunološkoj funkciji.
Prehrana zapadnjačkog tipa obično sadrži puno rafiniranih ugljikohidrata, dodanih šećera, zasićenih masti i kalorija. Ovaj obrazac prehrane utječe na imunološku funkciju na nekoliko načina.
Većina hrane u zapadnjačkoj prehrani je ultraprerađena i sadrži visoku razinu dodanog šećera, što može potaknuti upalni odgovor imunološkog sustava.
Na primjer, hrana i pića koja značajno utječu na razinu šećera u krvi, poput gaziranih pića, slatkiša, slatkih žitarica i peciva, povećavaju razinu upalnih proteina (Iddir i sur.), uključujući nekrozu tumora-alfa (TNF-alfa), C-reaktivni protein (CRP) ) i interleukin-6 (IL-6). Oni također ometaju funkciju zaštitnih imunoloških stanica, uključujući neutrofile i fagocite.
Studija (Wijsman i sur.) koja je obuhvatila 562 odrasle osobe u dobi od 85 godina i starije bez dijabetesa otkrila je da ispitanici koji su imali višu razinu šećera u krvi imaju niže urođene imunološke odgovore. Također su imali višu razinu CRP-a, što je marker upale. Viša razina šećera u krvi povezana je s oslabljenim imunološkim odgovorom i kod osoba s dijabetesom.
Također, prehrana s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata može negativno izmijeniti crijevne bakterije, što dovodi do disbioze, koja uključuje probavne smetnje, poput nadutosti. Zdravi mikrobiom neophodan je za imunološku funkciju jer crijevne bakterije igraju ključnu ulogu u razvoju i radu imunološkog sustava.
Stručnjaci su također povezali prehranu zapadnog tipa s promijenjenim imunološkim odgovorom zbog visoke razine zasićenih masti i dodane soli. Studije (Rogero i sur.) pokazuju da prehrana bogata zasićenim mastima može potaknuti upalu, modificirati crijevne bakterije i inhibirati rad bijelih krvnih stanica.
Prehrana s visokim udjelom soli ima veze s prekomjernim imunološkim odgovorom, poremećenom regulacijom upala u tijelu i povećanim rizikom od određenih autoimunih bolesti, poput reumatoidnog artritisa. Prehrana zapadnog tipa povezana je s povećanim rizikom od razvoja nekoliko kroničnih bolesti, uključujući određene karcinome, bolesti srca i dijabetes tipa 2.
Istraživači (Christ i sur) to pripisuju kroničnoj upali niskog stupnja i promijenjenom imunološkom odgovoru koji uzrokuju prehrana zapadnog tipa, neaktivni način života i izloženost toksinima.
Dok prehrana bogata ultra prerađenom hranom, dodanim šećerom i prekomjernim kalorijama može dovesti do imunološke disfunkcije, prehrana bogata cjelovitom i nutritivno bogatom hranom korisna je za imunološku funkciju.
Mediteranska prehrana bogata je povrćem, mahunarkama, orašastim plodovima, voćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i drugom zdravom hranom. Istraživanja su pokazala da upravo ova vrsta prehrane može smanjiti rizik od bolesti, smanjiti markere upale i blagotvorno modulirati crijevne bakterije (Nagpal i sur.).
Prehrana bogata vlaknima, poput mediteranske prehrane, potiče proizvodnju masnih kiselina kratkog lanca (SCFA), uključujući acetat, propionat i butirat. SCFA su krajnji proizvodi bakterijske fermentacije u crijevima i imaju niz zdravstvenih benefita.
SCFA djeluju lokalno i sistemski kako bi modulirali imunološki odgovor. Oni održavaju zdravlje i poboljšavaju imunološku obrambenu funkciju crijevnog epitela. Ovo je važan dio imunološkog sustava koji služi kao barijera protiv mikroorganizama. Također smanjuje proizvodnju upalnih proteina iz imunoloških stanica.
Prehrana bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem, orašastim plodovima, sjemenkama i masnom ribom sadrži visoku razinu hranjivih sastojaka, poput vitamina A, vitamina C, cinka, vitamina D, B6, B12, bakra, folata, željeza i selena. Imunološki sustav treba ove hranjive tvari za optimalno funkcioniranje (Gombart i sur.).
Također, vegetarijanska prehrana smanjuje markere kronične upale, poput CRP-a, fibrinogena i IL-6. To bi moglo biti djelomično zbog niza hranjivih i nehranjivih komponenata koje se nalaze u voću i povrću, a koji jačaju odgovor imunološkog sustava.
Hrana bogata zdravim masnoćama, vlaknima, vitaminima, proteinima, mineralima i korisnim biljnim spojevima pomaže u smanjenju sistemskih upala, promiče zdravu ravnotežu crijevnih bakterija, smanjuje oksidativni stres i stanična oštećenja te poboljšava osjetljivost na šećer i inzulin u krvi. Sve su ove aktivnosti ključne za zdravu imunološku funkciju.
Uz to, dodaci prehrani, uključujući vitamin D, cink i vitamin C, mogu pomoći u optimizaciji imunološke funkcije i smanjenju rizika od infekcije.
Da bismo podržali svoju imunološku funkciju, trebali bismo se usredotočiti na uravnotežen prehrambeni obrazac bogat cjelovitom hranom, posebno biljnom hranom, poput povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Trebali bismo izbjegavati ili ograničavati ultra prerađenu hranu s visokim udjelom rafiniranih žitarica i dodanog šećera, te time direktno hranom doprinijeti jačanju imuniteta i općeg zdravlja.
Multi Kids je vitaminski kompleks u obliku gumenih bombona za djecu.
Vitamin C + Cink sadržaj kapsule se polako oslobađa tijekom cijelog dana i stoga opskrbljuje tijelo ...
Vitamin All je sveobuhvatni vitaminsko-mineralni dodatak prehrani koji zadovoljava zahtjeve organizm...
Objavljeno 16.09.2023.