Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
BEST BUY ponuda
Najpopularniji komplet utega i šipki za vježbanje kod kuće. Pogodan za izvođenje više od 100 vježbi. Zaliha je ograničena!
Pojam kolesterola gotovo uvijek u javnosti se povezuje s povišenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i ukoliko bi mnogi birali, mnogi bi vjerojatno odabrali da imaju snižene razine kolesterola. No, znate li odgovor na pitanje gdje se nalaze najviše razine kolesterola u vašem organizmu?
U vašem mozgu!
Mozak je riznica kolesterola iz jednostavnog razloga: ova molekula je potrebna mozgu za normalno funkcioniranje.
No, što se onda događa kada se unos kolesterola kroz prehranu svede na minimum ili uzimaju lijekovi za snižavanje kolesterola? Kako se snižavanje kolesterola u krvi manifestira na mentalno zdravlje?
Što je kolesterol?
Kolesterol je složena molekula koju proizvodi ljudski metabolizam, a nalazi se u staničnim membranama i steroidnim hormonima. U ljudskom organizmu, kolesterol se proizvodi u jetri, a ako se kolesterol unosi hranom, onda se to postiže namirnicama životinjskog porijekla.
U organizmu kolesterol putuje između stanica uz pomoć lipoproteina koji funkcioniraju kao prenosioci molekula kolesterola. Među lipoproteine se ubrajaju i LDL i HDL lipoproteini, odnosno lipoproteini male i velike gustoće. LDL se naziva još i „lošim kolesterolom“, dok HDL nazivamo „dobrim kolesterolom“.
Kolesterol je ljepljiva supstanca prirodno ugrađena u stanične membrane, fleksibilnu strukturu koja okružuje svaku stanicu ljudskog organizma. Kolesterol doprinosi strukturalnoj čvrstoći membrana i čuva ih od urušavanja. Naime, membrane nisu samo jednostavni zaštitni omotači, one su dinamičke i visokointeligentne strukture koje sudjeluju u staničnom signaliziranju i transportu supstanci iz i u stanice.
Također, kolesterol je esencijalni sastojak u vitaminu D i mnogim drugim hormonima, uključujući estrogen i testosteron. Sva hrana životinjskog porijekla (meso, morski plodovi, mliječni proizvodi, jaja) sadrže kolesterol jer je i svakoj životinjskoj stanici potrebna ova supstanca.
Zašto je kolesterol potreban mozgu?
Iako na mozak odlazi samo 2% tjelesne težine, čak 20% ukupnog kolesterola koji se nalazi u organizmu, smješteno je u mozgu. U mozgu, sinapse su mjesta gdje se događa komunikacija između moždanih stanica, a upravo su one optočene membranama bogatim kolesterolom. Ove membrane su odgovorne za prijenos neurotransmitera poput serotonina, GABBA-e i dopamina u svim smjerovima. Mijelin, bijela tvar koja čvrsto opkoljuje membrane sadrži 75% svog kolesterola koji se nalazi u mozgu. Osim toga, kolesterol također pomaže usmjeravati rastuće živčane završetke do njihovih odredišta na lipidnim splavima.
Dakle, ako su razine kolesterola u mozgu snižene, membrane, sinapse, mijelin i lipidne splavi se ne mogu izgraditi ili funkcionirati pravilno, što dovodi u pitanje sve funkcije mozga, od regulacije ponašanja i raspoloženja, učenja i pamćenja.
Trebaju li se vegani brinuti zbog sniženog kolesterola?
Iako se kolesterol u hrani nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla, vegani nemaju razloga za zabrinutost zbog niskog kolesterola jer se kolesterol u mozgu ne dobiva iz hrane koju jedemo. Naime, molekula kolesterola je prevelika da bi mogla prijeći krvno-moždanu barijeru stoga mozak sam proizvodi svoj kolesterol.
U mozgu, kolesterol se može proizvesti iz bilo kojeg makronutrijenta (proteina, ugljikohidrata ili masti), stoga je razina kolesterola u mozga neovisna o omjerima makronutrijenata koje jedemo.
Potiče li nizak kolesterol u krvi probleme s mentalnim zdravljem?
Zbog sposobnosti mozga da sam proizvodi kolesterol, niske razine kolesterola u krvi ne mogu utjecati na razine kolesterola u mozgu pa ovaj nedostatak nije povezan s razvojem ili povećanim rizikom pd razvoja mentalnih bolesti.
Ono što ipak utječe na snižavanje razina kolesterola te oko čega treba voditi računa jesu lijekovi dizajnirani za snižavanje LDL kolesterola, statini. Njihovo djelovanje se očituje u snižavanju aktivnosti HMG-CoA reduktaze, enzima koji naše stanice koriste za izgradnju novih molekula kolesterola. Nažalost, statini prelaze krvno-moždanu barijeru i ulaze u stanice mozga, gdje smanjuju prirodnu sposobnost mozga da stvara molekule kolesterola koje mozak treba za svoje funkcioniranje.
Iako je zasad malo studija o utjecaju statina na funkcioniranje mozga, one koje su provedene ističu da kod nekih osoba ovi lijekovi mogu biti krivac za razvoj kognitivnih problema.
Osim toga, negativna strana uzimanja statina jest usporena proizvodnja hormona, snižavanje razina koenzima Q10, bolovi u mišićima. Naime, studije potvrđuju da srčane bolesti nisu povezane s kolesterolom ili povećanim unosom zasićenih masnih kiselina.
Naime, studije potvrđuju da su srčane bolesti povezan s inzulinskom rezistencijom i upalnim procesima u krvnim žilama. Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima (poput jednostavnih šećera, bijelog brašna, zaslađenih sokova i sl.) može dovesti do iznimno visokih razina inzulina. Tada inzulin značajno pojačava aktivnost HMG-CoA reduktaze, enzima koji proizvodi kolesterol, istog enzima koji statini snižavaju, navode autori Nelson i Lehninger u knjizi „Temelji biokemije“.
Stoga, kod osoba s povišenim kolesterolom, najčešće je problematičan prevelik unos šećera koji potiče niz promjena u organizmu koje rezultiraju rastom ove molekule u krvi.
Koliko kolesterola je potrebno unositi hranom?
Kako je navedeno ranije u tekstu, mozak sam proizvodi potrebne količine kolesterola, no to je znatno teže nego dobivati kolesterol iz hrane. Naime, čak 30 kemijskih reakcija je potrebno da bi se izgradila 1 molekula kolesterola!
Nedavno je Američka agencija za lijekove (USDA) odbacila sve negativne teze o kolesterolu iz prehrane: „Dostupni podaci govore da nema značajne veze između unosa kolesterola iz hrane i razina kolesterola u krvi. Kolesterol nije nutrijent oko čijeg prevelikog unosa treba brinuti“, stoji u izvješću Agencije.
Naime, ljudski organizma ima mehanizme koji reguliraju količinu kolesterola koji se apsorbira iz hrane. Dodatno, većina kolesterola u krvotoku ne dobiva se iz hrane koju pojedemo, već je proizvedena u samom organizmu.
Koja je najbolja prehrana za mentalno zdravlje?
Niz je prehrana koje pogoduju održavanju zdravlja, od mediteranske koju mnogi smatraju najboljom, do specifičnijih prehrana poput paleo, vegetarijanske, ketogene, veganske i sl. Odabir načina prehrane ovisi o nizu čimbenika ii nema univerzalnog pravila, no ono što je bitno je da osoba unosi dovoljne količine vitamina, minerala i omega-3 masnih kiselina koji su potrebni za optimalno funkcioniranje svih tjelesnih sustava.
Bez obzira na dijetu, dva su pravila s kojima se slažu nutricionisti:
- Izbjegavajte prerađenu hranu i rafinirane ugljikohidrate koji doprinose nakupljanju plaka u krvnim žilama
- Osigurajte dovoljan unos esencijalnih nutrijenata potrebnih organizmu za optimalno funkcioniranje.
Ukratko: minimizirajte junk, maksimizirajte kvalitetne nutrijente!
Objavljeno 05.11.2017.