Cikorija (divlja vodopija, obična vodopija, vuzlika, latinski: Cichorium intybus) kod nas se naziva još i vodopija, goluguza, kažiput, konjska trava, konjogriz, sunčevo cvijeće. Radi se o višegodišnjoj, zeljastoj biljci iz porodice glavočika kojoj je pradomovina Europa, ali se udomaćila i u SAD-u i Australiji.

Može je se pronaći posvuda pa tako raste kao korov, pored staza i puteva, po pašnjacima, livadama te obodima šuma gdje oduševljava svojim lijepim, plavim cvjetovima.

Divlju cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani, koji su njezino lišće koristili za salatu i kao ljekovitu biljku. Spomenuto nimalo ne čudi s obzirom na nutritivno bogatstvo koje sadrži.

Cikorija u svojem sastavu ima do 20% inulina koji se zbog svog specifičnog kemijskog sastava koristi kao hrana za dijabetičare, gorke tvari, pektine, askorbinsku kiselinu, bjelančevine, biljne masti, ugljikohidrate, vitamin C, provitamin A te razne mineralne tvari (magnezij, kalij, mangan i željezo).

Korijen sadrži oko 40% inulina, fruktozu, gorke tvari i pektine. Listovi su bogati vitaminom C i karotinom. Zbog svega navedenog, cikorija ima brojna ljekovita svojstva:

• Zbog visokog sadržaja vitamina C, cikorija štiti od prehlade, oksidacijskog oštećenja organizma te pospješuje rad imunosnog sustava.
• Efikasna je u snižavanju kolesterola i masnoće u krvi i time smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka, ateroskleroze, infarkta miokarda i moždanog udara.
• Koristi se za proljetno čišćenje organizma i pomaže u mršavljenju i ostvarenju idealne tjelesne težine.
• Pomaže pri probavljanju hrane, boljem pražnjenju crijeva i uklanjanju crijevnih parazita.
• Pokazuje dobar učinak kod dispepsije (bol u gornjem dijelu probavnog sustava) i meteorizma (nadutost trbuha), a pozitivno utječe na bolesti probavnog sustava.
• Važan sastojak cikorije je ugljikohidrat inulin koji ima probiotička svojstva. Povoljno djeluje na pravilan rad probavnog sustava i crijeva, u debelom crijevu služi kao izvor hrane za probiotičke bakterije (Bifidobacteria, Lactobacilli) koje osiguravaju ravnotežu crijevne mikroflore.
• Povoljno djeluje na dijabetes, a djelotvorna je i kod poremećaja metabolizma bjelančevina i masti.
• Koristi se za liječenje bolesti jetre i detoksikaciju jetre te za poboljšanje rada žući.
• Zbog visokog sadržaja kalija ima i diuretsko djelovanje.
• Koristi se kod gihta, reume, ozljeda kože i mišića, modrica i hematoma.

Uporaba cikoriji u prehrani je mnogostruka. Može se jesti sirova, kuhana ili djelomično kuhana, a odličan je dodatak miješanoj salati jer joj daje svježinu i obogaćuje okus. Cikoriju koja se uzgaja u primorskim krajevima, poznajemo pod imenom radič ili talijanski radič.

Okus biljke je gorak, kako listova, tako i korijena, no bez obzira na takav ukus divlja cikorija je specijalitet u nekim kuhinjama, npr u talijanskim kuhinjama regija Liguria i Puglia, zatim u španjolskoj regiji Katalonija, kod nas u Dalmaciji, te u kuhinjama Grčke i Turske.

Gorčina se smanjuje kuhanjem, a dodaju im se i drugi dodaci koji mijenjaju ukus, npr. češnjak, slane srdele ili inćuni, te se tako upotrebljavaju kao preljev na talijanskim tjesteninama ili kao dodatak jelima od mesa.

Uzgojena cikorija se najčešće dijeli na tri tipa, a svaki tip ima mnogo inačica:

• Radić je uobičajeno crvene boje ili crveno-zelene. Ponekad ovaj tip nazivaju crvena endivija ili crvena cikorija. Ima gorkast okus, kao i specifičnu aromu, jede se sirov, a ponekad i lagano podušen na pari.
• Sugarloaf cikorija ili slatkasta cikorija, naliči na salatu i nije gorka poput obične cikorije.
• Belgijska endivija, poznata i kao Francuska endivija, witlof na Nizozemskom, witloof U SAD i Australiji, chicory u UK, i chicon u dijelovima sjeverne Francuske.

No, cikorija nije diljem svijeta poznata samo u kulinarstvu. Sušenjem i prženjem korijena cikorije koji sadržava inulin, intibin, voćni šećer, biljne masti i bjelančevine nastaju tvari koje imaju karakterističan miris i okus, čak i boju sličnu kavi, pa se tako cikorija u prošlosti često nazivala „sirotinjska ili ratna kava“ i tada bila mnogima glavni i omiljeni napitak.

Korijen se i danas koristi kao pripravak za izradu bijele kave (Divka) za one koji su ljubitelji nešto blažeg okusa, a pri tome se često miješa sa žirom, ječmom i raži.

Stoga, ako ne podnosite kavu, a želite popiti piće koje će vas osvježiti i dati nalet energije, pokušajte s ovim napitkom na bazi korijena od cikorije, ali ne ostanite samo na tome i ovu vrijednu biljku iskoristite na što više načina kako bi osjetili njene mnogostruke blagodati.

Objavljeno 27.08.2018.