Mangan je mineral u tragovima koji je ljudskom organizmu potreban u jako malim količinama. No, njegova je funkcija iznimno bitna: on sudjeluje u normalnom funkcioniranju moždanih stanica, živčanog sustava te sustavima enzima.

Mangan u organizam dolazi iz hrane, a pohranjuje se u bubrezima, jetri, gušterači i kostima. Ukupna količina mangana koja se nalazi u zdravom organizmu je oko 20 mg.

Izvori mangana u hrani

Mnogo namirnica je bogato manganom pa je jednostavno doseći potreban dnevni unos.

Zbog važnosti za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma mangan se smatra esencijalnim nutrijentom i nalazi ga se u sjemenkama i punozrnatim žitaricama, a u manjim količinama ga ima i u mahunarkama, grahoricama, orašastim plodovima, zelenom lisnatom povrću i čaju.

Doziranje mangana

Preporučeni dnevni unos (Recommended Dietary Allowance RDA) mangana nije određen, a adrekvatni unos (Adequate Intake AI) je 1,8-2,3 mg na dan za odrasle osobe. Podnošljiva gornja razina unosa (Tolerable Upper Intake Level UL) je 11 mg mangana za odraslu osobu. Baš kao i cink, bakar, selen i željezo, i mangan je teški metal i prekomjerna konzumacija može biti opasna.

Mangan se terapeutski uzima u slučajevima deficijencije i radi postizanja ravnoteže cinka i bakra. Najčešće se uzima oralno, ali u slučajevima teških nedostatak može se uzimati i intravenozno.

Donosimo 10 utjecaja mangana na ljudsko zdravlje

1. U kombinaciji s drugim nutrijentima, doprinosi zdravlju kostiju

Mangan igra važnu funkciju u održavanju zdravih kostiju, uključujući razvoj i održavanje koštanoga tkiva. Kada se uzima u kombinaciji s drugim nutrijentima, poput kalcija, cinka i bakra, mangan podržava mineralnu gustoću kostiju. Ovo je posebno važno kod starijih osoba čija kvaliteta kostiju opada s godinama i povećan je rizik od fraktura.

Studija koju su proveli Pisani i sur. potvrdila je da oko 50% žena u menopauzi i 25% muškaraca starijih od 50 godina proživljava koštane frakture povezane s razvojem osteoporoze. Također, osim gore navedenih, kvaliteti kostiju doprinose i vitamin D, magnezij i bor.

2. Snažna antioksidativna svojstva smanjuju rizik od bolesti

Mangan je dio antioksidantnog enzima superoksid dismutaza (SOD), koji se smatra jednim od najvažnijih antioksidansa u ljudskom organizmu. Antioksidansi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, molekula koje oštećuju stanice ljudskoga tijela. Slobodne radikale se smatra odgovornima za ubrzan proces starenja, razvoj srčanih bolesti i neke oblike karcinoma.

SOD pomaže u borbi protiv negativnih učinaka slobodnih radikala konverzijom superoksida (jednog od najopasnijih slobodnih radikala) i manje bezopasne molekule.

3. Smanjuje upalne procese, posebno u kombinaciji s glukozaminom i kondroitinom

Budući da je dio snažnog antioksidansa SOD, koji smo spomenuli u prethodnom poglavlju, mangan ima važnu ulogu i u smanjenju upalnih procesa u organizmu.

Studije potvrđuju da mangan u kombinaciji s glukozaminom i kondroitinom smanjuje bol izazvanu osteoartritisom. Osteoartritis izaziva snažne bolove u zglobovima, a upalni procesi nalaze se u membranama unutar zglobova.

4. Igra važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi

Mangan igra važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi. Kod osoba koje boluju od dijabetesa zabilježena je snižena razina mangana u krvi.

Budući da se mangan nakuplja u gušterači koja je uključena u proizvodnju inzulina, mangan može doprinijeti pravilnom izlučivanju inzulina te stabilizaciji razina šećera u krvi.

5. Snižava učestalost epileptičnih napada

Moždani udar je primarni krivac za razvoj epilepsije kod osoba starijih od 35 godina, a on je uzrokovan povišenim krvnim tlakom u mozgu.

Mangan je poznat vazodilator, on utječe na širenje krvnih žila i lakše dopremanje krvi i kisika u sve dijelove tijela, pa tako i mozak. Dovoljne količine mangana pomažu poboljšanoj cirkulaciji te smanjuju rizik od nekih oboljenja, poput moždanog udara.

Dodatno, dio mangana je pohranjen i u mozgu, a upravo su snižene razine mangana povezane s učestalim epileptičnim napadima.

6. Igra važnu ulogu u metabolizmu nutrijenata

Mangan pomaže u aktivaciji brojnih enzima koji sudjeluju u metabolizmu i igra važnu ulogu u nizu kemijskih procesa u organizmu. On pomaže u probavi i iskorištavanju proteina i aminokiselina, ali i u metabolizmu kolesterola i ugljikohidrata.

Osim toga, mangan pomaže iskoristiti niz vitamina, poput kolina, tiamina te vitamina C i E, a i osigurava pravilno funkcioniranje jetre.

Dodatno, mangan djeluje kao kofaktor ili pripomoć u razvoju, reprodukciji, proizvodnji energije, imunološkom odgovoru i regulaciji moždanih aktivnosti, ističu Chen i sur.

7. U kombinaciji s kalcijem smanjuje simptome PMS-a

Mnoge žene pate od neugodnih simptoma PMS-a, a oni mogu uključivati anksioznost, promjene raspoloženja, depresiju i grčeve. Studije su potvrdile da mangan u kombinaciji s kalcijem može pozitivno utjecati na smanjenje simptoma PMS-a.

Potvrđeno je, naime, da žene s nižom razinom mangana, imaju snažnije PMS i učestalije promjene raspoloženja i bolove od onih kojima su razine mangana na normalnima.

8. Može zaštiti mozak od slobodnih radikala i poboljšati njegove funkcije

Mangan je esencijalni mineral u pravilnom funkcioniranju mozga, a koristi ga se i u liječenju specifičnih živčanih poremećaja. Mangan to čini kroz svoja antioksidativna svojstva, posebno kroz svoju funkciju unutar snažnog antioksidansa superoksid dismutaze, gdje pomaže u borbi protiv slobodnih radikala koji prijete oštećenju živčanih stanica u mozgu.

Dodatno, mangan se može zalijepiti na neurotransmitere te potaknuti brže ili učinkovitije kretanje električnih impulsa kroz tijelo. Rezultat toga su bolje moždane funkcije.

N, treba imati na umu: mangan u preporučenim razinama doprinosi moždanim funkcijama, ali njegove prevelike količine te funkcije ugrožavaju. Unos prevelikih količina mangana, odnosno iznad podnošljive gornje razine unosa (Tolerable Upper Intake Level UL) od 11 mg na dan ili udisanje prevelike količine iz okoline može rezultirati tremorom i simptomima nalik Parkinsonovoj bolesti, ističu Chen i sur.

9. Doprinosi zdravlju štitnjače

Mangan je esencijalan faktor mnogih enzima, što znači da on pomaže enzimima da funkcioniraju pravilno. Također, on igra ulogu u proizvodniji tiroksina, hormona koji je neophodan za normalno funkcioniranje štitnjače, a koja pomaže u održavanju pravilnog apetita, metabolizma, tjelesne težine i rada organa, ističu Soldin i Achner.

Kao rezultat toga, manjak mangana može izazvati promjene u radu štitnjače, a to može doprinijeti nakupljanju viška kilograma i hormonalnoj neravnoteži.

10. Može pomoći zacjeljivanju rana te sudjeluje u proizvodnji kolagena

Minerali u tragovima, baš kao što je i mangan, doprinose zacjeljivanju rana, a za to je potrebna pojačana proizvodnja kolagena. Mangan je potreban i u proizvodnji aminokiseline prolin, koja je neophodna u proizvodnji kolagena.

Reference:

1. Chen, P. i sur. Manganese homeostasis in the nervous system. J Neurochem. 2015 Aug;134(4):601-10.

2. Chen, P. i sur. Manganese metabolism in humans. Front Biosci (Landmark Ed). 2018 Mar 1;23:1655-1679.

3. Pisani, P. i sur. Major osteoporotic fragility fractures: Risk factor updates and societal impact. World J Orthop. 2016 Mar 18; 7(3): 171–181.

4. Soldin, OP. I Achner, M. Effects of manganese on thyroid hormone homeostasis. Potential links. Neurotoxicology. 2007 Sep; 28(5): 951–956.

Objavljeno 02.02.2019.