Iako ćete često naći izjednačavanje pojmova seboreje i seboroičnog dermatitisa radi se o dva različita stanja, od kojih prvi najčešće prethodi drugome.

Radi se o promjenama na koži ljudi koje su uzrokovane lučenjem loja uslijed određenih faktora.

Seboreja

Seboreja ili masna koža je pojava prekomjernog lučenja loja koju nalazimo kod jako velikog broja ljudi, po nekim procjenama čak u 70% populacije. Seboreja nije zarazna.

Seboreja se nasljeđuje autosomno dominantno. Također, na dobivanje seboreje mogu utjecati i:

• Stres
• Hormonalne promjene ili bolest
• Hladno i suho vrijeme
• Alkohol
• Prekomjerno začinjena i masna hrana
• Lijekovi, poput kortikosteroida, sintetičkih gestagena i trankvilizatora
• Snažni deterdženti, otapala, kemikalije i sapuni

Seboreja se dominantno manifestira na područjima kože na kojima su najbrojnije lojnice koje počinju svoje prekomjerno lučenje uslijed nekog od navedenih faktora.

Manifestira se kao masna i sjajna koža, otvori folikula u prošireni, a zbog zastoja loja u folikulima nastaju miteseri. Kod seboroičnog vlasišta, kosa se brzo masti, a javljaju se i ljuske na vlasištu.

Seboroični dermatitis

Ukoliko na području koje je zahvaćeno seborejom dođe do upale, ovo stanje se naziva seboroični dermatitis. Radi se o kroničnom upalnom stanju koje pokriva vlasište, lice, područje iza ušiju, gornji dio prsiju i leđa, a manifestira se kao ljuštenje kože na upaljenim mjestima.

Ova bolest je vrlo česta u novorođenčadi te kod mlađih osoba, a u odrasloj dobi najpogođeniji su ljudi stari oko 50 godina. Muškarci češće obolijevaju od žena.

Kod odraslih osoba nalazimo jasno ograničene žarišne točke veličine novčića ili veće, ružičasto-crvenkaste boje, prekrivene bjelkasto-žućkastim ljuskama.

Ukoliko se ove žarišne točke spoje, bolest može prekriti veće dijelove kože: čitavo vlasište, čelo, vrat, područje iza ušiju, ali i oko obrva, na korijenu nosa, obrazima te po bradi. Oboljeli se žale na perutanje i svrbež.

S obzirom da se radi o kroničnoj bolesti, oboljeli će doživljavati izmjene poboljšanja i pogoršanja stanja bolesti.

Razlika između seboroičnog dermatitisa i psorijaze

Laici često seboroični dermatitis zamjenjuju sa psorijazom iako se radi o dvije različite bolesti. Obje bolesti napadaju kožu i izazivaju svrbež.

Osim što je često zahvaćeno i vlasište, psorijaza obično zahvaća različita podučja od seboroičnog dermatitisa. Dodatno, seboroični dermatitis je ekcematoidni dermatitis koji proizvodi strogo ograničena područja zahvaćena bolešću.

Psorijaza proizvodi papule i plakove crvene kože. Najčešće je biopsija kože dovoljna da se točno utvrdi o kojoj se bolesti radi.

Liječenje seboroičnog dermatitisa

Liječenje seboroičnog dermatitisa se usredotočuje na smanjenje simptoma bolesti, upale i otekline te sprječavanje svrbeža.

U blagim slučajevima, topikalna antifungalna krema ili medicinski šampon (poput ketokonazola, selenovog sulfida, katran ugljena i cinka piritiona) mogu biti dovoljni. za kontrolu simptoma.

Liječnik će u slučaju jačeg seboroičnog dermatitisa oboljelome preporučiti lijekove koji se apliciraju na zahvaćeno područje. Osim toga, preporučuje se korištenje šampona koji sadrže sumpor, selenijev sulfid, cink pirition ili katran što je najčešće slučaj s dječjim šamponima.

Ljuske od seboroičnog dermatitisa skidaju se nanošenjem salicilne kiseline u maslinovom ulju.

Upute koje oboljeli trebaju slijediti uključuju:

• Za kožu glave: Dosadašnji šampon za kosu zamijenite onime kojeg vam savjetuje liječnik.
• Za tijelo: Svakodnevno se perite nježnim sredstvom s 2% cinkovog piritiona, a zatim nanesite kremu koja sadrži salicilnu kiselinu i sumpor ili katran.

Zamijetite li na koži promjene koje ne prolaze ili se pogoršavaju, nemojte sami postavljati dijagnozu i određivati tretman liječnika, već posjetite liječnika koji će vam postaviti dijagnozu i dati pravilnu terapiju. 

Objavljeno 12.09.2018.