Poremećaji u prehrani, uključujući prejedanje, anorexiju nervosu i bulimiju nervosu, ozbiljni su psihički poremećaji koji se javljaju i kod muškaraca i kod žena, a u slučaju neliječenja, mogu imati i smrtne posljedice.

Poremećaji u prehrani čest su slučaj kod sportaša i osoba koje se aktivno bave sportom, a studije pokazuju da su ove skupine sklonije ovim vrstama poremećaja od neaktivnih osoba. Posebno su izloženi sportaši u sportovima u kojima postoje kategorije prema težini (borilački sportovi) ili gimnastičari kod kojeg je estetska komponenta sporta vrlo važna.

Znakovi poremećaja u prehrani uključuju restriktivno jedenje, preskakanje obroka te uzimanje tableta poput laksativa ili diuretika.

U liječenju poremećaja u prehrani važno je pristupati multidisciplinarno pa je važna suradnja psihologa i nutricionista i trenera koji će osobi pomoći da na najbolji način prevlada ovu tešku bolest.

Anorexia Nervosa

Anoreksiju karakterizira iskrivljena slika o vlastitom tijelu i intenzivan strah od debljanja ili gomilanja masti, što potiče oboljele da rade drastične kalorijske restrikcije i postižu drastičan gubitak kilograma. Kod osoba oboljelih od anoreksije zamjećuju se ritualna ponašanja poput učestalog vaganja (pa čak i nekoliko puta na dan), rezanja hrane na jako male komadiće i sl.

Simptomi anoreksije su:

• Stanjivanje kostiju (osteopenija i osteoporoza)
• Krhka kosa i nokti
• Suha i žućkasta koža
• Rast fine dlake po cijelom tijelu (lanugo)
• Blaga anemija i gubitak mišićne mase i slabost
• Teški zatvor
• Niski krvni tlak, usporeno disanje i puls
• Oštećenje strukture i funkcije srca
• Oštećenje mozga
• Multiorganski poremećaji i nepravilnosti u radu
• Pad unutarnje tjelesne temperature, što izaziva stalan osjećaj hladnoće
• Letargija, tromost ili stalni osjećaj umora
• Neplodnost

Bulimia Nervosa

Bulimiju karakterizira unos hrane u znatno većim količinama od uobičajenih u vrlo kratkom vremenu, nakon čega slijedi namjerno izazvano povraćanje, a često se tome pridodaje i upotreba laksativa i diuretika te radikalno intenzivno vježbanje. Prejedanje i povraćanje se kod oboljelih od bulimije događa najmanje jednom tjednu, a često i svakodnevno.

Simptomi bulimije su:

• Kronično upaljeni i bolno grlo
• Natečene žlijezde slinovnice u vratu i u području čeljusti
• Istrošena zubna caklina, sve osjetljiviji zubi koji propadaju, kao posljedica izlaganja želučanoj kiselini
• Poremećaj refluksa kiseline i drugi gastrointestinalni problemi
• Poremećaji u probavi i iritacija od zloporabe laksativa
• Teška dehidracija od izbacivanja tekućine
• Neravnoteža elektrolita (preniska ili previsoka razine natrija, kalcija, kalija i drugih minerala), što može dovesti do srčanog udara

Vježbanje kao terapija kod poremećaja prehrane

Iako se na prvu može činiti kontraproduktivno da osoba koja boluje od anoreksije ili bulimije, krene ili nastavi s vježbanjem s ciljem izlječenja od ovog poremećaja, niz je studija koje potvrđuju pozitivne učinke fizičke aktivnosti kod oboljelih od ovih poremećaja.

Iako se vježbanje može promatrati kao način kontrole nad vlastitom težinom, vježbanje se može koristiti i u pozitivne svrhe, ali pod nadzorom stručne osobe. Naime, fizička aktivnost ima pozitivne utjecaje na samopoštovanje, razvoj samosvijesti, borbu protiv depresije, raspoloženje i percepciju vlastitoga tijela, što su sve problemi s kojima se suočavaju oboljeli od poremećaja u prehrani.

Primarno, zadatak fizičke aktivnosti kao dijela terapije u poremećajima u prehrani jest mijenjanje poimanja vježbanja u oboljeloga. Naime, oboljeli su često upravo vježbanje koristili za dodatno gubljenje kilograma i iscrpljivanje.

U velikom osvrtu na objavljene znanstvene radove koji proučavaju fizičku aktivnost kao terapiju kod oboljelih od anoreksije i bulimije, objavljenom u časopisu Disability and Rehabilitation stoji da nadzirana fizička aktivnost može značajno doprinijeti povećanju tjelesne težine kod pacijenata oboljelih od anoreksije.

Aerobik, masaže i joga potvrđeno doprinose smanjenju patologija vezanih uz unos hrane kod oboljelih od anoreksije i bulimije. Nadalje, ove aktivnosti poboljšavaju mentalnu i fizičku kvalitetu života kod osoba s poremećajima u prehrani.

Svakako, bilo koja vrsta fizičke aktivnosti s ciljem poboljšanja stanja kod osoba s poremećajima u prehrani treba biti pod strogim nadzorom stručnjaka koji će, u suradnji s liječnikom, psihologom i nutricionistom, osmisliti plan vježbanja s ciljem poboljšanja stanja oboljele osobe.

Objavljeno 26.10.2016.